Hrvatska elektroprivreda nedavno je zaključila ugovor za kupnju vjetroturbina za svoju prvu vjetroelektranu VE Korlat snage 58 MW. Ta bi vjetroelektrana, s proizvodnjom od oko 170 GWh godišnje, u rad trebala biti puštena sredinom iduće godine. No, manje je poznato da HEP planira prostor obuhvata vjetroelektrane iskoristiti za gradnju velike fotonaponske elektrane snage čak 75 MW te je već krenuo prema ishođenju dozvola. Bila bi to najsnažnija FN elektrana u HEP-ovom rastućem portfelju.

Konzalting usluge

U tom smislu nedavno je zaključen ugovor za konzalting i inženjerske usluge sa splitskom tvrtkom Fractal doo iz Splita koja je dala idejno rješenje za elektranu i napravila elektrotehnički projekt, a nositelj zahvata je tvrtka 'Energetski park Korlat', registrirana na adresi HEP-a d.d. u Vukovarskoj. Priključna snaga fotonaponske elektrane na pragu trebala bi iznositi 75 MW, a primjenom FN modula snage od 85 do 90 MWp godišnje bi se iz te elektrane moglo proizvesti 115 GWh električne energije. Obuhvat zahvata pokriva površinu od čak 50 hektara. Elektrana će koristiti istu infrastrukturu kao VE Korlat tj. priključak na elektroenergetsku mrežu na 110 kV dalekovod Obrovac (Benkovac) - Zadar. 

Velike investicije u OIE

Vlada je elektroprivredi ovaj mjesec odobrila zaduženje od 1,2 milijarde kuna, a 560 mil. trebalo bi pokriti investiciju u VE Korlat i SE Vis i Cres i druge. Sunčane elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna, prve su četiri sunčane elektrane u velikom investicijskom ciklusu HEP-a do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna, najavili su predstavnici HEP-a u travnju. HEP će također ove i iduće godine uložiti 13 mil. kn u postavljanje 2,1 MW sunčanih elektrana na zgradama HEP-a. Sinergija vjetra i Sunca zanimljiva je i drugim developerima u Hrvatskoj, poput Accione i Eko d.o.o., u čije projekte su nedavno ušli i mirovinski fondovi.