Nakon ispunjenja ovogodišnje kvote za integrirane fotonaponske sustave od 15 MW, što se dogodilo već početkom siječnja, Hrvatski operator tržišta energijom (HROTE) zaprimio je čak 590 zahtjeva za FN sustave snage 10,5 MW, kazao je direktor HROTE-a Ivor Županić, dipl. oec. na skupu Mogućnosti primjene onovljivih izvora energije koji se danas održava u hotelu Antunović u organizaciji Energetike marketing. Skup je okupio oko 200 sudionika. “Manji broj zahtjeva je odbijen zbog nepotpune dokumentacije, a ovom prilikom želim najaviti da će do Uskrsa 521 zahtjev biti riješen”, kazao je Županić. U istom periodu je zaprimljen 21 zahtjev za neintegrirane FN elektrane snage 1,13 MW. HROTE ima potpisan ugovore o otkupu električne energije iz OIEK za ukupno 330 MW snage, kazao je Županić. HROTE je lani isplatio ukupno 331 milijun kuna poticaja povlaštenim proizvođačima električne energije, a prikupio je tek 76 milijuna kuna. Iako se najavljuje sklapanje novih ugovora o otkupu električne energije iz OIEK Županić je postavio opravdano pitanje iz kojih sredstava će se te naknade isplaćivati, jer se suma novca u fondu kontinuirano smanjuje, a poticajna naknada koju plaćaju svi potrošači električne energije, u iznosu 0,5 lipe po kWh, nije se mijenjala već nekoliko godina. HROTE je jesenas ne temelju financijskih projekcija zatražio povećanje naknade za OIEK za 2013. no iz resornog ministarstva još nema povratnog odgovora. Ministar Ivan Vrdoljak najavljivao je da će se ta naknada utrostručiti, a građani će plaćate prosječno 50-ak kuna godišnje više na svojim računima za električnu energiju. Županić je iznio aktualne podatke prema kojim je u pogonu 140 elektrana na obnovljive izvore, a na elektroenergetsku mrežu HEP-a priključeno je 174 MW iz obnovljivih izvora. U toj brojci je 112 FN elektrana snage 4 MW, te ukupno 141 MW snage iz vjetroelektrana. “U Hrvatskoj se događa pravi ‘bum’. Vrijednost investicija u obnovljive izvore penje se do pola milijarde eura. Mnogi projekti još nisu na mreži i zato apeliram na sve one koji su s nama potpisali ugovor, a to se prije svega odnosi na male FN sustave, da svoje projekte što prije realiziraju”, zaključio je Županić. 
U narednih godinu dana očekuje se realizacija 421 projekta snage 281 MW, rekla je u svom predavanju dr. sc. Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku u Ministarstvu gospodarstva. Po njezinom mišljenju stvoreni su dobri preduvjeti da se do 2015. godine u taj sektor investira oko 900 milijuna eura. Čelić je najavila da će uskoro biti donesen Zakon o toplinskoj energiji, do kraja godine očekuje se donošenje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije, a MINGO će donijeti i novi Zakon o energetskoj učiovitosti. Njegova glavna novost je da će se nastojati potaknuti energetska učinkovitost ne samo u porošnji, na čemu je do sada bio fokus, već i u proizvodnji. Do 2020. Hrvatska računa na 35% udjela OIE u proizvodnji električne energije, uključujući velike hidroelektrane, a poseban fokus u narednom periodu trebat će se staviti na sektor toplinske i rashladne energije i na prijevoz. Kao rezultat pada gospodarske djelatnosti potrošnja energije u Hrvatskoj stagnira već par godina, a očekivao se njezin rast po stopi od 3,5%, tako da se trenutno troši oko 18 TWh energije godišnje. Obnovljivi izvori energije u ukupnoj potrošnji sudjeluju sa 28%. 
O financiranju OIEK govorila je Tamara Perko, mr. sc.direktorica za specijalizirano financiranje u ZABA-i. koja je istaknula činjenicu da investitori u bioplinska postrojenja traže kredite bez osiguranja sirovine u vlastitoj proizvodnji. "Dvadesetgodišnji ugovor s obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvom banci nije garancija jer takav ugovor može biti raskinut. Investitor sirovinu mora imati pod kontrolom", rekla je Perko koja se požalila da se u sektoru biomase također prijavljuju nerazrađeni projekti. Mr. sc. Marija Šćulac Domac najavila je da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro zaključiti natječaj za financiranju izrade projektne dokumentacije, za što je stiglo 120 prijava. Isto tako, Fond će uskoro početi sufinancirati korištenje OIEK izvan nacionalnog sustava poticaja. Agencija za plaćanja u poljoprivredi u sklopu IPARD pretpristupnog projekta Europske unije u 15 natječaja primila je 856 prijava za OIE vrijednih 1,5 milijardu kuna, a za sada je prihvaćeno financiranje 30% tih projekata.
Svoju viziju solarizacije Hrvatske uz zapošljavanje 20.000 ljudi iznio je prof dr. sc. Ljubomir Majdandžić koji je naglasio da bi sa samo jednim četvornim metrom FN na krovu po stanovniku Hrvatska u godinu dana lako došli do 450 MW fotonapona, koliko iznosi prosjek Europe. Trenutno Hrvatska ima instaliran samo jedan promil u fotonaponu, po čemu smo zadnji u svjetu. “Zemlje koje najviše ulažu u nove tehnologije imaju najveći rast. Molimo državu da ne smeta privatnom sektoru! Samo nam nemojte odmagati”, rekao je Majdandžić za što je dobio aplauz.

Pogledajte galeriju slika sa Seminara: