"Klimatska politika ne smije reducirati i ograničavati razvoj elektroenergetskog tržišta, a kada bi se to nastavilo došli bi u potpuno kontroliranu ekonomiju energetskog sektora. Mehanizmi poreza na ugljični dioksid mogli bi povećati cijenu energije i troškove proizvodnje, no to dijelom može biti kompenzirano energetskom učinkovitošću", kazao prvi čovjek EIHP-a Goran Granić na danas održanom 24. Forumu Dan energije u Hrvatskoj koji je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo. Za ostvarivanje klimatskih ciljeva bit će ključni tehnološki razvoj i poticajna regulacija. Granić kaže da u budućnosti možemo očekivati razvoj nove generacije obnovljivaca, rast snage vjetroelektrana i veću zastupljenost offshore postrojenja, veći broj sunčanih termalnih elektrana, inovacije u malim HE te biogoriva 2,3 i 4 generacije te nove metode korištenja geotermalne energije i energije valova. Također, najveći napredak priželjkuje se u sektoru pohrane energije te u razvoju sve učinkovitijih kogeneracija. Hrvatska bi, smatra Granić, po uzoru na neke zapadne zemlje trebala osnovati Ministarstvo energetike, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Da bi energetska tranzicija u Europi s rastućim udjelom obnovljivaca uopće mogla funkcionirati ENTSO-e je u svom desetgodišnjem planu istaknuo da su nužne investicije u 50.000 km nove elektroenergetske mreže, što traži ulaganja od 110 do 150 milijardi eura. Računice pokazuju da bi svaki MWh time bio opterećen s euro do euro i pol troškova, no računa se da bi se cijena na tržištu time smanjila za dva do pet aura po MWh. Na primjeru Danske govorilo se o prihvatu 50-postotnog udjela vjetroenergije u ukupnoj potrošnji, a istaknuto je da su za prihvat energije ključne jake interkonekcije, market coupling međunarodnih tržišta, fleksibilni izvori (VE i HE su odličan miks) te kvalitetno operativno planiranje rada.
Jan Blomgren iz INBEx-a govorio je o profitabilnosti različitih izvora energije u smislu korištenja društvenih resursa. Njihove analize pokazale su da fosilni izvori i nuklearna energija proizvode deset puta više energije u odnosu na potrošnju društvenih resursa. Za vjetar taj omjer iznosi tri, a poražavajuće rezultate donosi fotonapon koji je u tom smislu negativan. On naglašava da hidroenergija i nuklearna energija imaju najveći kapacitet za globalnu zamjenu fosilnih goriva, ali i najveće lokalne strahove rizika od njihove primjene. Florian Haslauer iz A.T. Kearneya govorio je o energetskoj tranziciji u Njemačkoj i istaknuo je da je država na ovogodišnjim aukcijama za velike fotonaponske elektrane došla do poticajne cijene manje od 10 eurocenta po kWh, što ukazuje da su aktualni poticaji na razini 33 eurocenta/kWh i dalje preveliki. Procjena je da će Njemačka do kraja ove godine imati instalirano 96 GW kapaciteta u obnovljivim izvorima, što je više od potrebnog kapaciteta za zadovoljenje vršne potrošnje. Za poticaje će izdvojiti 21 milijarde eura.