Istraživači sa Sveučilišta Qilu University of Technology u blizini kineskog grada Jinan, novim procesom su iz otpadne organske tvari dobili poroznu materiju od ugljika koja se može upotrijebiti za proizvodnju visoko tehnološke elektronike. Naime, većina puteva na sjeveru Kine je u jesen prekrivena obiljem otpalog lišća drveća feniks. Kako se lišće uglavnom spaljuju u hladnijim razdobljima, pogoršavajući time problem onečišćenja zraka u zemlji, razvijen je višestupanjski postupak za pretvaranje lišća stabala u oblik aktivnog materijala koji bi mogao biti ugrađen u elektrode. U novom procesu lišće se drobi u prah, a zatim se grije 12 sati pri temperaturi 220°C. Takvi uvjeti stvaraju prah sastavljen od sitnih mikrosfera ugljika, koje se zatim obrađuju s otopinom kalija hidroksida i zagrijavaju povećanjem temperature  450°C - 800°C. Zatim se kemijskom obradom korodira površina mikrosfera ugljika, što ih čini izuzetno poroznim. Krajnji proizvod je crni ugljen u prahu koji ima vrlo visoku površinu, zbog prisutnosti mnogih sitnih pora koje su kemijski urezane na površini mikrosfera. Takva površina daje konačnom proizvodu izvanredna električna svojstva te je prema standardnim elektrokemijskim ispitivanjima poroznih mikrosfera pokazano da takva supstanca može biti odličan kondenzator. Ustvari, ugljikove mikrosfere su superkondenzatori sa specifičnim kapacitetima od 367 F/g, što je tri puta više od vrijednosti nekih grafenskih superkondenzatora. Inače, superkondenzatori obično mogu pohraniti 10-100 puta više energije nego obični kondenzator i mogu prihvatiti i isporučivati električni naboj mnogo brže od tipične baterije koja se puni. Iz tih razloga, materijali za superkondenzator imaju veliku perspektivu za širok raspon potreba za pohranu energije, osobito u računalnoj tehnici i hibridnim ili električnim vozilima. Istraživači su također uspješno pretvorili otpad od krumpira, kukuruznu slamu, borovo drvo, rižinu slamu i druge poljoprivredne otpadne tvari u materijale za ugljične elektrode. Uz to, nadaju se da će još više poboljšati elektrokemijska svojstva poroznih ugljikovih materijala optimiziranjem postupka pripreme i dopuštajući dodavanje primjesa ili modifikaciju sirovina. Pri tome treba reći da svojstva superkondenzatora poroznih mikrosfera od ugljika načinjenih od lišća stabala feniks su veća od ugljikovog praška dobivenih iz ostalih bioloških otpada. Dakle, čini se da je glatka porozna struktura bitna za takvo svojstvo, jer olakšava kontakt između iona elektrolita i površine ugljičnih sfera, kao i povećanje prijenosa iona i difuzije na površini ugljika. Između ostalog, u prosincu je ekipa sa Sveučilišta u Surreyu prikazala novi materijal koji omogućuje izgradnju superkondenzatora visoke gustoće koji se mogu natjecati s tradicionalnim baterijama, objavio je E&T.