Skupina nevladinih udruga objavila je nove statističke podatke koje pokazuju da Jugoistočna Europa ostvaruje napredak, doduše nejednak, prema povećanju održivosti u energetskom sektoru. Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost doživjeli su pad u većini zemalja ovog područja, ali je ostvaren manji napredak u povećanju udjela sunčeve energije i energije vjetra, kao i u borbi protiv korupcije. Statistika se odnosi na sedam država -  Albaniju, Bosna i Hercegovina, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Emisije ugljičnog dioksida po osobi uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva smanjile su se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Međutim, postoji mogućnost da je pad emisija u Srbiji uzrokovan poplavama 2014. Hrvatska koristi najviše energije vjetra i sunca u regiji, sa 5.5% električne energije proizvedene iz energije vjetra u 2014. godini. Iste je godine proizvedene električna energija iz sunčeve energije bila 35 GWh, međutim, to je i dalje mali dio potencijala. „Iako u regiji ima najmanje gubitke u prijenosu i distribuciji, najpovoljniji indeks percepcije korupcije i najveći udio novih obnovljivih izvora energije, Hrvatska je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, europskog prosjeka i ciljeva EU-a“, komentirala je Ivana Rogulj iz DOOR-a. Gubici uzrokovani prijenosom i distribucijom su se smanjili između 2010. i 2015. u svim zemljama osim u Albaniji. Kosovo najviše ovisi o ugljenu koji je 2014. generirao 97% električne energije u zemlji. Makedonija i Srbija su na drugom i trećem mjestu, sa 69.5% i 64.8% električne energije dobivene iz ugljena. U usporedbi s tim, EU je 2014. godine proizvodila 26.3% električne energije iz ugljena. Energetska intenzivnost – količina energije utrošena po jedinici ostvarenog BDP-a – smanjila se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Između 2010. i 2015. sve su zemlje osim Makedonije i Albanije poboljšale svoje rezultate u Transparency Internationalovom indeksu percepcije korupcije, ali gotovo zanemarivo malo. „Utješno je da je više zemalja u regiji sposobno smanjiti emisije stakleničkih plinova uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva. Međutim, Srbija i Bosna i Hercegovina mogle bi zbog ispodprosječnih rezultata uskoro postati pravno odgovorne, ako hitno ne poduzmu nešto u vezi toga,“ komentirala je Dragana Mileusnić iz organizacije Climate Action Network Europe. Izvještaj je dostupan OVDJE.