Cilj europskih projekata 'Bin2Grid' i 'Agrocycle' koji se ostvaruju u sklopu europskog programa 'Obzor 2020' je ispitati nove mogućnosti i istražiti koji su sve mogući novi lanci dodanih vrijednosti kada je riječ o postupanju s komunalnim i otpadom iz poljoprivredne proizvodnje. U skladu s time, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Podružnicom Čistoća Zagrebačkog holdinga, udrugom Eko Kvarner i SDEWES Centrom, organizirao je trodnevnu radionicu 'Održivo gospodarenje komunalnim i poljoprivrednim otpadom i mogućnost primjene naprednih tehnologija za iskorištavanje otpada'. Prvi dio radionice održan je u prostorima FSB-a, a druga dva dijela u Njivicama na otoku Krku, pri čemu su prikazani neki od primjera dobre prakse zbrinjavanja otpada na otoku. Cilj radionice zapravo je poboljšanje i širenje znanja o kružnom gospodarstvu, odnosno učinkovitijem korištenju, oporabi i ponovnom korištenju resursa, što je jedan od ciljeva Europske unije. Na radionici su kao predavači sudjelovali znanstvenici i stručnjaci s FSB-a, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tvrtke e-Kolektor iz sastava Agrokora, Centra za razvoj održivih tehnologija, krčke komunalne tvrtke Ponikve, ali i stručnjaci iz Austrije i predstavnici nadležnih državnih tijela i ustanova. 
Primjerice, tijekom predstavljanja projekta je prof. dr. sc. Neven DUIĆ, dipl. ing. s FSB-a napomenuo kako svake godine na hrvatskim poljima ostane poljoprivrednih ostataka čija je energetska vrijednost jednaka 0,5 mil. t ekvivalenta nafte, što bi svakako trebalo iskoristiti, ne samo zbog poboljšavanja energetske i ekološke bilance, već i zbog stvaranja novih radnih mjesta. Isto tako, istaknuo je da je radionica samo dio programa 'Hrvatska energetska tranzicija' u sklopu čega će se predstaviti energetska rješenja usmjerena na budućnost. Zanimljive trendove u zbrinjavanju otpada u zemljama EU-a prikazao je prof. dr. sc. Daniel Rolph SCHNEIDER, dipl. ing, također s FSB-a koji je naglasio da se u EU-u godišnje proizvodi čak 475 kg otpada po stanovniku, ali i da je dugoročni cilj svesti odlaganje nerazvrstanog komunalnog otpada na 0. Pri čemu je osobito zabrinjavajuća činjenice da je po udjelu načina zbrinjavanja otpada koji ne podrazumijeva odlaganje Hrvatska na trećem mjestu odostraga u zemljama EU-a (iza su samo Rumunjska i Malta), dok su neke zemlje značajno napredovale (npr. Ljubljana u susjednoj Sloveniji odlaže samo 5% nerazvrstanog komunalnog otpada).