Slovenija je u prvih devet mjeseci za potpore proizvodnje električne energije iz obnovljivaca i visokoučinkovite kogeneracije isplatila 99,3 mil. eura, što je tek 3% više nego lani u istom razdoblju. Od te sume 57% otišlo je na poticanje fotonapona, 15% na elektrane na fosilna goriva, isto toliko za biomasu i 8% na bioplin, dok najmanje - 3% odlazi za male hidroelektrane. U tom periodu u sustavu potropa proizvedeno je 711,5 GWH "zelene" energije, ili 2% više nego lani u istom periodu. 

Dominacija solara

Slovenija potiče ukupno 3.842 jedinice nominalne snage 404,6 MW, a u sustavu potpore je 16 jedinica manje nego godinu ranije. Rast proizvodnje iz bioplina U sustavu potpora prema strukturi proizvodnje prevladavaju solari s udjelom od 34%, kogeneracije na fosilna goriva 32%, elektrane na biomasu s udjelom od 14% te male hidroelektrane i bioplinska postrojenja s po 10% udjela. 

U odnosu na lani bilježi se 15-postotno ovećanje proizvodnje iz bioplinskih postrojenja, petpostotni rast solara i biomase, dok se proizvodnja iz poticanih hidroelektrana na goišjoj razini smanjila za 13%, a proizvodnja iz vjetra za čak 28%. Prosječni iznos isplaćenih potpora iznosi visokih 139,6 eura/MWh, što je 0,4% više nego 2019. 

Rasle su isplate za fotonapon, dok su isplate za visokoučinkovite kogeneracije pale za 3,5 mil. eura jer je cijena plina pala, pokazuju podaci Borzena, slovenskog centra za potpore za OIE. 

Hrvatski slučaj 

U Hrvatskoj je je situacija s isplatama potpicaja za obnovljivce puno drugačija, jer plaćanja proizvođačima kontinuirano i nezaustavljivo rastu. Obveze HROTE-a prema proizvođačima u sustavu poticanja 2019. iznosile su čak 2,7 mlrd. kn, od čega je 1,1 mlrd. otišlo vjetrašima, zatim elektranama na biomasu (568 mil. kn), te na elektranama na bioplin (443 mil. kn). 

Za razliku od Slovenije, gdje snaga u sustavu poticanja gotovo uopće ne raste iz godine u godinu, u Hrvatskoj se ona rapidno povećava pa je lani status povlaštenog proizvođača dobilo 16 projekata, snage 640 MW. Trenutno je u sustavu poticanja cca. postrojenja snage 877 MW. 

Nova Uredba o kvotama koja je na snagu stupila u svibnju propisuje mogućnost ulaska u sustav poticanja čak 2.265 MW u novoj shemi, pa će i sadašnje značajano opterećenje u budućnosti samo rasti. Čak i HERA smatra da je "potrebno razmisliti o trenutačnim kvotama, posebice uzimajući u obzir da trenutačni sustav poticanja već predstavlja značajno opterećenje za krajnje kupce, a Uredba o kvotama propisuje višestruko povećanje tog opterećenja", kako stoji u njihovom godišnjem izvještaju za 2019.