Otok Krk jedna je od najnaprednijih zajednica s najugodnijim životom u državi i vrlo naprednim promišljanjima u ekologiji i energetici, a kao cilj su si zadali postati prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu. Energetska zadruga otoka Krka nakon nekog vremena hibernacije oživjet će početkom iduće godine i to oko projekta izgradnje prve zadružne sunčane elektrane u državi. Država je naime nedavno dala 15 ha zemljišta iznad Baške za gradnju FN elektrane snage 5 MW, a ideja je to koja bi mogla privući kapital s otoka. 
"Želimo biti prvi energetski neovisan i ugljično neutralan otok na Mediteranu, ali tako da oprema za proizvodnju energije bude naše vlasništvo. Izračunali smo da imamo potrebu za otprilike 120 GWh električne energije godišnje - trećinu želimo uštedjeti kroz projekte energetske učinkovitosti a dvije trećine želimo proizvesti iz vjetra i Sunca te nešto malo iz biomase. Na otoku veći broj kuća i gospodarskih objekata ima FN panele, a izazov su nam sada mali solari, koje planiramo provesti kroz njemački projekt EUKI za elektrane od 5-15 kW, uglavnom za vlastitu potrošnju. Cilj nam je izgraditi i dvije fotonaponske elektrane, prvu iznad Baške. Računa se da je gradnja jedne elektrane vrijedna 47,8 milijuna kuna po trenutnim cijenama, a s baterijskim sustavom pohrane to bi se popelo na 72 milijuna kuna. Revolucionarno u tom projektu je ideja da mi svoj višak prihoda iz poljoprivrede i turizma uložimo u gradnju te elektrane. Na općini Baška je veliki izazov da se tretman prostora i obnovljivih resursa pretvori iz privatnog u javni interes kroz javno-privatno partnerstvo, na način da dominantno vlasništvo elektrane bude u okviru lokalne samouprave ali da mi građani i gospodarstvo možemo ulagati u gradnju te elektrane uz garantirani prihod od pet posto godišnje", kaže Vjeran Piršić, lokalni vijećnik i poznati eko-aktivist za naš portal. 
Piršić je uvjeren da je dobitna kombinacija da građani aktiviraju ušteđevinu te da kroz te projekte ostvaruju prihod a zemlja uz to smanjuje energetsku ovisnost. Energetska zadruga otoka Krka stoga s ekonomistima s razrađuje konkretan ekonomski model trgovačkog društva s elementima dioničarskog društva kroz koji bi građani mogli sigurno uložiti novac uz garantirani povrat, a elektrana s druge strane ne bi mogla imati vlasnika koji ne radi, živi i posluje na Krku. "Zadruga sama po sebi nije profitna pa mora imati trgovačko društvo kao derivaciju koja će omogućiti profitabilnost, kako bi iz toga mogli financirati i druge projekte na Krku. Razmišljamo o plasiranju određenog broja udjela, ali uz obavezu da samo trgovačko društvo ima pravo otkupa u slučaju da netko od imatelja udjela želi prodati svoj udjel. Piršić kaže da bi glavni partner trebao imati 25% udjela u projektu da blokira mogućnost ponašanja koje nije u interesu lokalne zajednice, a da mali udjeli budu ravnopravno tretirani kako bi se smanjila mogućnost spekulacije. Držat ćemo se naših zakona i podzakonskih akata, a koristimo modele koji su razvijeni u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj, a naša zadruga će po ovome biti prva u Hrvatskoj. Vrlo smo oprezni jer ne želimo pogriješiti, a vjerujemo da je projekt može biti vrlo potentan i ne samo za našu već  i za druge zajednice.", kaže Piršić i dodaje da je plan da se trgovačko društvo osnuje do kraja godine a dokumentacija bi trebala biti kompletirana do Uskrsa 2019. do kada bi ostale jedinice lokalne samouprave dokapitalizirale novu tvrtku. Na Krku priželjkuju suradnju s respektabilnom tvrtkom koja bi im prodala tehnologiju za upravljanje i baterije. Nadaju se da bi ta prva zadružna elektrana mogla početi proizvoditi do Uskrsa 2020. Ukupna procjena investicijskog potencijala za obnovljivce na Krku podrazumijeva 60 MW solara i 30 MW vjetroelektrana u narednih deset godina. "Na Krku se ne bojimo velikih projekata jer imamo veliko iskustvo u privlačenju EU novca. Trenutno radimo kanalizaciju od 530 milijuna kuna, a 72% čine nepovratna EU sredstva. Iskoristit ćemo sve mogućnosti financiranja, uključujući i EU fondove. Bitno je napravimo poslovni model koji može podnijeti i najgori mogući scenarij, a taj je da ne dobijemo nikakvo bespovratno sufinanciranje. Samo ako je projekt i tako isplativ, onda idemo u investiciju", kaže Piršić za energetika-net.com.