Vlada je prošli tjedan u Sabor na usvajanje uputila Prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji se iščekuje već godinama jer je riječ o sadnji drva za energetske svrhe. On propisuje uvjete za sadnju kultura koje imaju visoke prinose u kratkom vremenu i mogu služiti kao sirovina u bioenerganama, a to su npr. joha, jasen, breza, bagrem, paulovnija i druge, što tek treba definirati. Prvi puta taj se zakonski prijedlog u javnoj raspravi našao 2016., a kao i tada, završni tekst je do te mjere restriktivan da će prilično ograničiti poduzetništvo u tom segmentu, umjesto da ga liberalizira i olakša. U prijedlogu zakona stoje rigorozna ograničenja u pogledu zemljišta na kojem se KKO smiju uzgajati. Prijedlogom zakona dozvoljava se uzgoj na šumskim zemljištima koja nisu privedena namjeni. To su zanemarive površine i praktično su sve u vlasništvu države. Također, ograničenja uzgoja na poljoprivrednim zemljištima na ono vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište odnosi se na zemljištu koje nije pogodno za uzgoj niti jedne kulture jer je riječ o izrazio neplodnom, kamenom ili močvarnom zemljištu.  Uzgoj je uz to predviđen i na šumskim zemljištima gdje je to određeno šumskogospodarskim planu. To su, pak zemljišta koja ovise o dobroj volji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma, hoće li ih šumsko-gospodarskim planovima uopće predvidjeti. Dakle, na šumskim zemljištima, jedini koji bi uopće mogao uzgajati kulture kratkih ophodnji su Hrvatske šume. Struka je ranije upozoravala i na ograničenje na uzgoj na poljoprivredne površine maksimalne veličine do 10 ha unutar jedne jedinice lokalne samouprave po jednom proizvođaču. Time se, upozoravali su i prije zainteresirani poduzetnici, uzgoj želi učiniti što neisplativijim jer bi uzgajivač morao seliti mehanizaciju i radnike po različitim lokalnim jedinicama. Takav prijedlog ostao je i u ovoj završnoj verziji zakona pa proizlazi da od masovnijeg uzgoja KKO u Hrvatskoj neće biti ništa. Zatim, ograničava se maksimalni rok trajanja nasada na ostalom poljoprivrednom zemljištu na tek 16 godina, što nema nikakve logike niti uzora u praksi u EU. Ironično, u nacrtu stoji “da drvenaste culture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustavu, sprječavaju eroziju i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljičnog dioksida". Uzgred, glavno ograničenje za energetske projekte u biomasi je upravo nedostatak drveta i sječke, a kako stvari stoje ovaj zakon neće nimalo pomoći, već će podržati monopol Hrvatskih šuma. 
Resorni ministar Tomislav Tolušić rekao je danas da od drvoprerađivača očekuje prijedlog raspodjele drvne sirovine i ako se ne dogovori novi model, primjenjivat će se postojeći, a predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić dodao je da je glavni cilj tvrtke restrukturiranje prodaje drvne sirovine koja bi trebala biti transparentnija i bolja. Određene tvrtke u drvnoj industriji imaju specijalne ugovore i poseban status pri raspodjeli sirovine, a jesu li ti ugovori zakoniti ili stavljaju tvrtke u povlašteni položaj Udruženje nije dobilo odgovor“, upozorio je član Izvršnog Odbora Udruženja drvo-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić. „Pitanje pokretanja kaznene prijave protiv bivše Uprave Hrvatskih šuma, a u vezi posebnih ugovora utvrdit će DORH i ostale državne institucije. Provodi se i dodatna analiza za tvrtke koje su imale povećanje kod raspodjele drvne mase, ali ako se utvrdi da su ugovori zakoniti oni se neće povlačiti“, naveo je ministar Tolušić.