Direktor HROTE-a Ivor Županić na 6. Seminaru Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije, koji je u hotelu Antunović okupio stotinjak ljudi, najavio je da će ove godine operator tržišta energije za poticaje isplatiti gotovo dvostruko više novca nego što je isplaćeno 2013., a riječ je o sumi koja će prijeći milijardu kuna. "Ta sredstva predvidjeli smo prema planovima proizvodnje koji su nam dostavili proizvođači, te prema projekcijama rasta broja priključaka u mrežu. Za proizvodnju energije iz vjetroelektrana isplatit ćemo prema projekcijama više od pola milijarde kuna, za biomasu 184 milijuna kuna, bioplin 193 milijuna, za male HE 72 milijuna a za fotonaponske elektrane 61 milijun kuna", rekao je Županić. Ukupno će za poticaje biti isplaćeno 1,045 milijuna kuna, a ukupno prikupljena sredstva po projekcijama tek će biti malo veća i iznosit će 1,078  milijuna kuna. Za ilustraciju, lani je za poticaje isplaćeno 576 milijuna kuna. 
Na pitanje što se trenutno događa kad je riječ o ovogodišnjim kvotama za fotonapon, koje su "planule" u nekoliko sati, Županić kaže da je HROTE od svih podnositelja zahtjeva tražio da dostave materijalne dokaze o trenutku primopredaje zahtjeva, za one čija dokumentacija tu nije potpuna. Neki su te dokumente na zahtjev dostavili, a neki nisu, a HROTE će sve zahtjeve riješiti u zakonskom roku. Od ove godine tu je mjerodavan Zakon o upravnom postupku, koji procesu ocjene zahtjeva daje preveliku širinu, što su u HROTE-u znali, stoga su sugerirali prijave putem interneta, što nije prihvaćeno. "Jedino što je moguće da tijelo s javnim ovlastima utvrdi vjerodostojnost prijava, a tamo gdje se utvrde nepravilnosti uključit će se organi gonjenja", rekao je Županić. Sa zadnjim danom siječnja ove godine struju u mrežu isporučivalo je 688 elektrana, od čega 14 VE, 651 FN elektrane, 4 HE, 3 elektrane na biomasu, 11 elektrana na bioplin, a njihova ukupna snaga iznosi 307 MW. S HROTE-om ugovore ima sklopljeno 482 elektrane planirane snage 553 MW, a ta postrojenja još nisu na mreži. 
U nekoliko predavanja riječi je bilo i o zapošljavanju kroz obnovljivce. Dok su Hrvoje Medarac iz Istraživačkog centra Europske komisije i Ljubomir Majdandžić, predsjednik HSUSE govorili o velikim potencijalima, pa čak i o otvaranju 30.000 radnih mjesta kroz masovnu solarizaciju, Anamarija Boromisa iz IMO-a rekla je da je istraživanjem došla do zaključka da su mogućnosti zapošljavanja vrlo ograničene. Računa se paušalno da je trenutno u zelenoj energetici zaposleni oko 2.700 ljudi, desetina od ukupno zaposlenih u energetici. Obrazovna struktura naših ljudi nije povoljna, a poslovne prilike u obnovljivcima prepoznali su uglavnom oni koji već jesu negdje drugdje zaposleni. 
Zlatko Zmijarević iz HERA-a govorio je o uvođenju certifikata podrijetla električne energije, što bi trebalo zaživjeti do ljeta ako budu na vrijeme pripremljeni svi podzakonski akti. Računa se da će taj alat pomoći razigravanju tržišta električne energije, a opskrbljivači će nuditi malo drugačije tarifne modele sa primjerice 100% hrvatskom obnovljivom energijom, ili povezivati proizvode s energijom utrošenom na njihovu proizvodnju. Ivan Medarac iz tvrtke Lega konstatirao je da se iz vlastitih resursa može podmiriti potrebe 100 MW postrojenja na biomasu, no Danko Kuric iz Hrvatskih šuma kazao je da će od ove godine imati manjak raspoložive biomase, u odnosu na već ugovorene količine. U HŠ očekuju da dio investitora s kojima imaju potpisane ugovore svoje projekte neće realizirati. Damir Schiller iz Tvornice turbina kazao je da najveća elektroenergetska tvrtka raspisuje natječaje na koje se ni jedna domaća tvrtka ne može javiti.