Još jedna konferencija kao nastavak niza okruglih stolova i konferencija pod zajedničkim nazivom 'Hrvatska energetska tranzicija' održana je 01. lipnja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, pod temom 'Poslovni modeli i financijske sheme za pokretanje projekata obnovljivih centraliziranih toplinskih sustava' kao dio projekta CoolHeating. Danski model i financiranje centraliziranih toplinskih sustava predstavio je Per Alex Sorensen iz tvrtke PlanEnergi te objasnio kako u Danskoj trenutno 65% kućanstva koriste centralizirane toplinske sustave, a 54% potreba za toplinom je pokriveno takvim sustavima. Danska ima 50 tvrtki koji se bave centraliziranim toplinskim sustavima i isporučuju 70% topline, ali su u vlasništvu lokalnih zajednica. Danska od kraja sedamdesetih je uvela razvojne planove za grijanje, gdje su lokalne zajednice morale razraditi planove određivanjem načina opskrbe toplinom kako bi se osiguralo potrebno tržište te prikazati kako su odabrali najbolje socio-ekonomsko rješenje. Takvi razvojni planovi su danas dio strateških energetskih planova, a centralizirani toplinski sustavi su neprofitni sustavi. Dobru praksu financiranja centraliziranih toplinskih sustava koji koriste energiju Sunca u Austriji predstavio je Moritz Schubert iz tvrtke SOLID. Objasnio je glavne troškova takvog sustava, kako izračunati dobit, osigurati dobru kvalitetu instalacija i izračunati cijenu energije. Prikazao je primjer troškova grijanja korištenje energije Sunca, gdje za sustav koji proizvodi 4500 MWh/god. s periodom otplate od 17 godina i s 3% kamata te potrebnih 9750 EUR/god. za održavanje i operativne troškove, cijena toplinske energije je 42,67 EUR/MWh, dok se cijene u Europi kreću 25-45 EUR/MWh. Primjer dobre prakse u Hrvatskoj pokazala je Martina Krizmanić iz Regionalne energetske agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Istaknula je iskustva i primjere sustava grijanja koji koriste obnovljive izvore u Ozlju, Slunju i Karlovcu te se osvrnula na prvu komunalnu toplanu na biomasu u Hrvatskoj u općini Pokupsko. Krizmanić je objasnila i 'Model ugovorne prodaje topline' u kojem klijenti (škole, vrtići itd.) angažiraju specijaliziranu pravnu osobu za pružanje energetske usluge, u ovom slučaju opskrba toplinskom energijom, na određeno vrijeme. Investitor, nakon što je rekonstruirao postojeću kotlovnicu i zamijenio energent, npr. lož ulje, biomasom, prodaje toplinu po povoljnijoj cijeni klijentu na 10 godina. Novu nišu na financijskom tržištu predstavio je Edo Jerkić iz Zadruge za etično financiranje, projekt Etična banka, čiji bi primarni cilj bio ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijsko, društveno i okolišno održivi. Jedan od fokusa banke bit će obnovljivi izvori energije, odnosno inovacije proizvodne opreme i poslovni modeli korištenja obnovljivaca te mogućnost ulaganja građana u takve projekte energetske tranzicije. Razvojna kamatna stopa će biti do maksimalno 4%, a svaka pravna osoba će moći koristiti sredstva u odonosu jedan naprema osam, odnosno ako želi kredit od 80000 kuna mora uplatiti 10000 kuna (12,5%) te će uz upravljanje vlastitim sredstvima i sudjelovanjem u kapitalu banke biti i suvlasnik. Prednosti investiranja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost te novi 'zeleni' potencijali koji stoje pred Hrvatskom prikazala je Irena Dubravec iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istaknula je značajan pomak u Hrvatskoj u okviru energetske obnove kuća, gdje je samo u 2015. godini odobreno sufinanciranje 484 kotla na biomasu, vrijednosti 8,9 mil. kuna i naglasila kako Hrvatsku samo za energetsku obnovu čeka još 4 milijarde kuna u kohezijskom fondu. Osvrnula se i na novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojem do 2020. godine u 50% postupaka javne nabave u Hrvatskoj moraju se uključiti neka od mjerila zelene javne nabave, gdje naručitelj ne treba više odabrati najjeftiniju ponudu nego onu koja sadržava 'zelene' kriterije i daje ponudi dodanu vrijednost. Provedbom takvih mjera će se osigurati prijelaz na kružno gospodarstvo, a sufinancirat će se EU fondovima, gdje je osigurano preko 45 milijardi kuna.