Upravo objavljeno 'Godišnje izvjeće o provedbi Tajništva Energetske zajednice' pokazuje kako su članice Energetske zajednice ostvarile napredak na provedbi reformi s ciljem stvaranja tržišno usmjerene i održive energetike, unatoč krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa. Prosječan rezultat pri tome se povećao s 48 na 53%. Istodobno je Crna Gora zadržala prvo mjesto, dok je Ukrajina preskočila Sjevernu Makedoniju i Srbiju i zauzela drugo mjesto. U srednjem dijelu ljestvice nalaze se Kosovo, Albanija i Moldavija, dok su na dnu Bosna i Hercegovina i Gruzija, koja je ujedno najnovija članica Energetske zajednice. Istodobno, Gruzija je ostvarila najveći napredak u promatranom razdoblju. 

Na putu ispunjavanja ciljeva

Sve u svemu, članice Energetske zajednice na putu su ispunjavanja ciljeva energetske učinkovitosti i financiranja takvih projekata, osobito ako se radi o obnovi zgrada, koja je ubrzana unatoč pandemiji. I u području obnovljivih izvora ostvaren je napredak i to čak za 19%, kada je riječ o instaliranoj snazi postrojenja na obnovljive izvore na razini cijele Zajednice, a ponajviše kada se radi o sunčanim elektranama i kopnenim vjetroelektranama. S druge strane, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina te ciljeve za 2020. godinu neće ispuniti. Velik je napredak napravljen i u području zakona i propisa, pri čemu se osobito ističu Crna Gora i Gruzija. 

S druge strane, kao problem se ističe da sve članice Energetske zajednice u svojem energetskom miksu i dalje imaju termoelektrane na ugljen za koje je nerijetko problem zadovoljiti propise o štetnim emisijama, osobito dušičnih oksida, sumpornog dioksida i prašine. Taj je problem osobito izražen na Kosovu (za sva tri onečišćivača), u BiH-u i Sjevernoj Makedoniji (za SO2 i prašinu) i Srbiji (za SO2). Vezano uz to, treba reći da je dio takvih postrojenja sve bliži kraju vijeka trajanja, pri čemu bi on za TE Pljevlja u Crnoj Gori trebao isteći već do kraja ove godine.


Europska unija i devet zemalja

Energetska zajednica je međunarodna organizacija čiji je cilj povezivanje Europske unije i susjednih zemalja kako bi se stvorilo integrirano paneuropsko energetsko tržište. Čini je 10 članica: EU i Albanija, BiH, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina, dok su promatrači Armenija, Norveška i Turska.