Norveški investitori u poslovnoj zoni u Žakanju grade već drugu kogeneraciju na biomasu u Hrvatskoj te pogon za proizvodnju peleta. Pokusni rad je predviđen za drugu polovicu ovog mjeseca, proizvodnja za lipanj, a zapošljavanje osoblja već je u tijeku. 
"Ovo postrojenje koristi toplinsku energiju iz kogeneracijskog postrojenja za sušenje drvne mase za proizvodnju peleta. Time se postiže visoka učinkovitost kogeneracijskog postrojenja. U oba pogona zaposleno je 25 do 30 ljudi, ovisno o sezoni" pojašnjava za Jutarnji Edin Ališić, stariji projektni savjetnik u tvrtki Green Energy Innovation Alliance AS, koja je bila i inicijator projekta. 

HBOR-ov i državni poticaj

Norvežani imaju dva projekta ukupne investicije od oko 15 milijuna eura, od čega je 30 posto uloženih vlastitih sredstava norveškog društva Croatia REN AS kao jedinog vlasnika, a ostatak su financirali PBZ i HBOR. Vlasništvo Croatia REN AS-a čini 80 investitora iz Norveške te tvrtka Green Energy Innovation Alliance AS, a Croatia REN AS je i osnivač dviju tvrtki u Hrvatskoj na kojima “stoje” njihovi projekti. Prvi je projekt (u vlasništvu tvrtke Maksim Trade Energija) kogeneracijsko postrojenje ORC tehnologije na drvnu biomasu snage 1 MW na sat i toplinske energije snage 4,5 MW. Drugi projekt (u vlasništvu tvrtke Bio Peleti Energija) jest postrojenje za proizvodnju drvnih peleta kapaciteta šest tona na sat. Postrojenje će biti u sustavu poticaja 14 godina a dio toplinske energiju bi moglo prodavati lokalnoj samoupravi. 

Uz sudjelovanje Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA-e, udio Privredne banke Zagreb i HBOR-a u financijskoj podršci, poticaju od 7,5 milijuna kuna Hrvatske agencije za plaćanja u poljoprivredi, Ališić je kao posebnu novost istaknuo sklapanje ugovora s pet privatnih vlasnika šuma kao dobavljačima kako drvne biomase za rad kogeneracijskog postrojenja Maksim Trade Energije, tako i trupaca za Bio Pelete Energiju za proizvodnju peleta. 

Proces pokretanja investicije nije tekao baš glatko. Trebale su im tri godine da riješe svu dokumentaciju iako je zemljište već bilo prenamijenjeno i spremno za gradnju, a veliki problem s kojim su se suočili bilo je i mijenjanje pravila, posebno neizvjesnost oko dostupnosti drvne sirovine. - Do današnjeg dana to, nažalost, još nije riješeno na dobar i ravnopravan način - smatra stariji projektni savjetnik.