Europska unija počinje forsirati učinkovitije korištenju resursa koje se bazira na višestrukoj upotrebi drvne sirovine u različitim kaskadnim fazama životnog vijeka drvnih proizvoda. Već duže vrijeme unutar europskih interesnih skupina traju rasprave oko učinaka kaskadnog modela. Europska komisija je stoga okupila široki tim interdisciplinarnih stručnjaka koji su pred nešto više od mjesec dana završili opsežnu studiju o kaskadnoj upotrebi drveta na više od 330 stranica. Sektor sada očekuje revolucionarne promjene u pristupu raspolaganja šumskim i drvnim resursom u EU. Naime, predviđa se i veće korištenje drvnih ostataka, a model se temelji na većem stupnju recikliranja drvnih proizvoda, pojasnio je Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera na konferenciji za medije. U sklopu studije razrađena su četiri scenarija, a najveći izazov je pritisak energetskog sektora koji želi drvo usmjeriti prema energetskoj upotrebi. U konkretnom slučaju kaskadni pristup znači da se drvo mora najprije preraditi u proizvod te u slučaju višestupanjske kaskade, koristi najmanje još jednom prije nego što se preradi u materijal ili energiju. Kaskadni model podrazumijeva korištenje drveta u dugačkim fazama koja završavaju oporabom, što je u suprotnosti s loženjem drveta, što ima svoje prednosti. Kako je rekao Kavran, ima smisla ostatke ispod 8 cm promjera izvlačiti iz šume i koristiti ih za energetske svrhe. Nova EU studija preporučuje se da se drvo tek u zadnjoj fazi može spaliti kao energent. Ipak, svaka država vodi svoju šumarsku politiku, jer su ideje o zajedničkoj europskoj šumarskoj politici naišle na velik otpor.

Kavran naglašava da Europa treba svoje šume, treba ih i Hrvatska, ali treba više voditi računa o njihovom biotehnološkom potencijalu. Hrvatska primjerice uopće ne reciklira drvo pa je uvođenje centara za skupljanje drvnih ostataka, koje predviđa kontroverzna Dobrovićev Strategija za gospodarenje otpadom, nazvao mini-revolucijom. Hrvatskoj nedostaje strateški pristup, drvna strategija tek je u izradi, a politika koja će formirati novu Vladu u svojim strateškim dokumentima favorizira drvo i šumu kao potencijal za novo zapošljavanje pa Kavran izražava optimizam. Prof. dr. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu govorio je o problemu potkornjaka u hrvatskim šumama i komentirao je da je Austrija u zadnjem desetljeću povećala drvnu zalihu šuma, a Hrvatska nije iako za to postoji potencijal. Hrvatska kasni i s donošenjem plana pošumljavanja kojim bi se moglo utjecati na ruralni razvoj. Europarlamentarka Marijana Petir zabrinuta je oko hrvatskog potencijala za ostvarenje klimatskih ciljeva, koji bi bili veći ako bi se u obzir uzela i činjenica da šume apsorbiraju ugljični dioksid. Izrazila je svoje zadovoljstvo što je europski povjerenik za energetiku Arias Canete na njezin upit o toj temi odvratio da države mogu koristiti mehanizme fleksibilnosti putem nacionalnih planova gospodarenja šumama i podataka koje prezentiraju nacionalna tijela. Dosadašnje zakonodavstvo dekarbonizacijskim ciljevima teretilo je uglavnom industriju i energetiku , a sada se teret nastoji rasporediti i na druge sektore poput prometa, građevinarstva, poljoprivrede, male industrije i zbrinjavanja otpada. Drugim zakonodavnim prijedlogom s početkom primjene od 2021. nastoji se ostvariti načelo "nezaduživanja" ili pojednostavljeno, ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati. "Hrvatska ima struku, ali nažalost državne institucije se opet podbacile tako da nova Šumno-gospodarska osnova RH od 2016.-2025. opet kasni, što je još jedan od repova bivšeg ministra Jakovine. Novi ministar morat će u obzir uzeti i ove nove europske prijedloge te se izboriti za sve prednosti koje se mogu ostvariti na temelju dosadašnjeg odgovornog upravljanja šumama", kazala je Petir zauzevši se za donošenje nove energetske strategije bazirane na konceptu kružne ekonomije, kao i za uvođenje kvota za uvoznu biomasu koja stvara nelojalnu konkurenciju domaćem drvetu.