U hrvatskoj gospodarskoj komori je svečano obilježena 15. godišnjica osnivanja Zajednice obnovljivih izvora HGK. Zajednica danas okuplja više od 150 članica, gotovo sve investitore u OIE, od malih tvrtki koje se bave razvojem projekata, projektiranjem, konzultantskim uslugama i proizvodnjom opreme, do velikih tvrtki kao što su HEP, Hrvatske šume, Končar, INA te brojne druge. 

Predsjednik Zajednice Ivo Čović, naglašava kako je posljednjih godina izgrađeno ili je u gradnji gotovo 1000 MW kapaciteta u vjetroelektranama čime se Hrvatska po udjelu električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije svrstala u gornji dio ljestvice EU-a. 

Put prema energetskoj neovisnosti

Naš potencijal u području OIE je ogroman i brojni su projekti u pripremi. Nažalost još uvijek nije dovoljno učinjeno po pitanju uklanjanja administrativnih zapreka pa razvoj projekata traje u pravilu 5-7 godina a ponekad i duže. Treba naglasiti da investicije u OIE u sebi sadrže znatan udio hrvatskog znanja, rada i materijala, zapošljavaju domaću radnu snagu te pridonose razvoju lokalnih zajednica i važan su dio na putu Hrvatske prema energetskoj neovisnosti“, poručio je Čović, uz napomenu da nas uskoro očekuje početak primjene premijskog sustava poticanja OIE, što donosi nove izazove i mogućnosti za još intenzivniji rast. 

Jedan od osnivača i prvi predsjednik Zajednice (danas zamjenik predsjednika), Tonći Panza, se osvrnuo na početke rada i razvoj tržišta u zadnjih 15 godina kazavši da je sporost sustava glavna kočnica bržem razvoju. Kao pozitivnu stranu ističe ulaganja javnih poduzeća u OIE, što do sada nije bio slučaj jer su u OIE ulagali samo privatni investitori. 

Skupe eko-studije

 „Još uvijek nam nedostaje analiza koja bi bila napravljena na temelju dostavljenih izvješća post-monitoringa izgrađenih elektrana. Hrvatska ima vrijedno iskustvo 15 godina rada vjetroelektrana na temelju kojeg može donijeti vlastite standarde vezane uz okoliš i prirodu, a ne koristiti standarde nekih drugih država članica EU s drugim uvjetima i okolnostima, koje značajno otežavaju i usporavaju razvoj projekata OIE u Hrvatskoj. Zato je potrebno uspostaviti dijalog i stručnu suradnju s nevladinim i stručnim udrugama u području zaštite okoliša i prirode“, smatra Panza, uz napomenu da enorman porast cijena za izradu studija utjecaja na okoliš u zadnjih nekoliko godina ne pridonosi poboljšanju poduzetničke klime u sektoru OIE. 

Hrvatska u prosjeku 50 posto svojih potreba za energijom podmirujemo uvozom. Uvozimo 100 posto ugljena, 80 posto nafte, 60 posto prirodnog plina, a uvozimo i gotovo 30 posto električne energije. Stoga je zaključeno da su OIE prilika za razvoj domaće industrije, a energetska tranzicija koju prolazimo za re-industrijalizaciju Hrvatske. 

Fali domaća komponenta

Ključno je povećati udio domaće komponente u investicijama jer se sada prosječni udio domaće komponente kreće od 40 do 60 posto. Za sve to će nam trebati povoljni uvjeti za povećanje korištenja OIE, a to su transparentan regulatorni okvir kojim će se smanjiti administrativne barijere i poboljšana investicijska klima, raspoloživi prostor (prostorno uređenje) i povoljno financiranje. To su ujedno i budući ciljevi rada Zajednice OIE HGK.