Visoki upravni sud odbacio je žalbu eko udruga protiv projekta izgradnje vjetroelektrane Senj, 156 MW, čime je završio zadnji upravni spor pokrenut zbog odluke da se taj projekt unatoč zakonskoj obvezi gradi bez ocjene utjecaja na okoliš. Visoki upravni sud je odbacio žalbu okolišnih organizacija zbog proceduralnih razloga zauzimajući stav da zakon ne daje pravo udrugama da osporavaju odluku koja se donosi u formi mišljenja. U srpnju je na našem portalu objavljeno da će do kraja godine 13 agregata biti na mreži, a da će se do svibnja iduće godine na mreži biti i ostalih 26 vjetroagregata.

Zadnji spor udruge Biom zbog vjetroelektrane Senj, kojem su se pridružile udruge Sunce i Zelena akcija pokrenut je 2018. godine, a prvi spor pokrenut je još 2014. Biom je 2014. godine podnio prvu tužbu za vjetroelektranu Senj budući da u tada provedenom postupku procjene utjecaja na okoliš nisu utvrđeni mogući utjecaji na surog orla, koja se gnijezdi na lokaciji zahvata. Štoviše, u toj studiji utjecaja na okoliš, koja je podloga i za sve kasnije izmjene ovog zahvata, pa tako i ovaj zadnji, navedeno je da suri orlovi uopće ne koriste lokaciju zahvata.

Protiv struke


Od 2013. do danas ministarstvo nije uvažilo mišljenja svojih stručnih tijela i vodećih institucija za zaštitu ptica o štetnosti ovog projekta, smatraju eko udruge. Iako su i stručno tijelo ministarstva i Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost, vodeća znanstvena institucija za zaštitu ptica u Hrvatskoj, dijelili stav Bioma o važnosti lokacije zahvata za očuvanje prirode i potencijalnoj štetnosti vjetroelektrane Senj, projekt vjetroelektrane Senj se nastavio dalje razvijati, naglašavaju zeleni. 


Odluka Ministarstva zaštite okoliša


U tom trenutku investitor u projekt izgradnje vjetroelektrane Senj, koji je započeo 2013. godine, postaje kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation koja kupuje većinski udio u trgovačkom društvu Energija projekt koji razvija ovu vjetroelektranu od početka. Kineska kompanija 2018. preuzima lokaciju i projekt, ali planira graditi drukčiji projekt od dvije ranije verzije za koje je provedena ocjena utjecaja na okoliš. Tada ministarstvo odlučuje da za navedenu vjetroelektranu, unatoč zakonskoj obvezi, nije potrebno provesti niti jedan postupak ocjene utjecaja na okoliš, iako se radi o projektu koji je po snazi veći čak i od kontroverzne vjetroelektrane Krš-Pađene. Iz Bioma ističu da je ministarstvo tu odluku donijelo u tajnosti.


Predomišljanje


Da ima sličnosti s vjetroelektranom Krš-Pađene, pokazuje i činjenica da ovakva odluka nije donesena odmah, već je ministarstvo prvo donijelo odluku da je potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, koju je manje od dva mjeseca kasnije, bez ikakvog obrazloženja, promijenilo u odluku da nije potrebno provesti nikakav postupak ocjene. Nakon što je Upravni sud u Rijeci u manje od mjesec dana, odbio tužbu ove tri udruge, udruge su se na odluku suda u Rijeci žalile Visokom upravnom sudu. 


Visoki upravni sud je odbio argumentaciju suda u Rijeci, ali je isto tako i odbacio tužbu udruga. Da stvar bude zanimljivija, prije mjesec dana, susjednu vjetroelektranu Vratarušu II. isti sud je osporio i tražio da se okolišni postupci ponovo provedu, i to jer nije ocijenjen utjecaj te vjetroelektrane upravo s vjetroelektranom Senj. 


Dvostruka mjerila


Kad je kineska kompanija preuzela lokaciju s planom gradnje drugačijeg projekta vjetroelektrane, ministarstvo je donijelo odluku da uopće nije potrebno provesti okolišne postupke, jer po mišljenju ministarstva vrijede dozvole izdane u postupcima pokrenutim prije ulaska Hrvatske u EU za ovu vjetroelektranu. 


Ovdje je bitno napomenuti da je cijeli postupak prošao mimo službi ministarstva nadležnih za zaštitu prirode, pa tako i stručnog tijela ministarstva, što je vidljivo iz činjenice da dokumentacija koja se po zakonu objavljuje na web stranici ministarstva ovom prilikom nije objavljena. To znači da je u Hrvatskoj moguće da jedan tako veliki zahvat kao što je vjetroelektrana Senj prođe cijeli postupak za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole bez da se uključi sektor zaštite prirode. Navedeno je, naravno, protivno i direktivama EU i zakonodavstvu RH, te su stoga udruge uložile tužbu”, komentirala je Željka Rajković iz Bioma.