Slovensko Ministarstvo infrastrukture krajem 2018. u skladu s preporukama EU koje potiču jednakost među građanima i veću primjenu OIE u javni uvid dalo je dopune Uredbe o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvorima energije. Taj akt je naišao na pohvale kod ekoloških i lokalnih udruga i vlasti koje hvale lakšu instalaciju fotonaponskih elektrana i udruživanje kupaca, što su dugo tražili. Prema izmjenama veća grupa kupaca (energetske zadruge, stambene zgrade, svi oni koji su spojeni na istu trafostanicu) mogla bi uložiti i postaviti zajedničku solarnu elektranu npr. na krov obližnjeg vrtića ili na zgradu u susjednom gradu pri čemu će se tako proizvedena energija oduzeti od njihove potrošnje u vlastitom domu. Baza je kao i do sada neto mjerenje. Drugim riječima, električna energija koja je stavljena u mrežu i preuzeta iz mreže se kompenzira, što znači da kupac sa samoopskrbom na kraju obračunskog razdoblja plaća samo razliku ako je uzeo više energije iz mreže nego što je prenio na mrežu. Međutim, ako je uzeo manje od onoga što je dao, ne plaća ništa (osim onih troškova koji se ne odnose na zakupljenu snagu električne energije i plaćaju se u svakom slučaju).
Udruge kao što su Fokus i Greenpeace pozivaju državu da što prije implementira ovu Uredbu jer vjeruju da će to dovesti do veće primjene obnovljivaca na lokalnoj razini. Udruga Fokus pozdravlja otvaranje prostora za manje proizvodne objekte koji su decentralizirani i raspršeni i kažu da na terenu bilježe velik interes za takvom proizvodnjom. Greenpeace pak apelira da država napravi i veliku promotivnu kampanju kako bi ljude upoznali s mogućnostima koje su nude zajedničke elektrane, dok u Udruženju općina Slovenije smatraju da će taj potez države potpomoći lokalni razvoj i povoljno utjecati na lokalno gospodarstvo i kvalitetu života. Slovenija se obvezala dosegnuti udio od 25% OIE u neto potrošnji do kraja iduće godine. Slovenija ima instalirano više od 250 MW u fotonaponu, a Hrvatska 52 MW.