Manja potražnja za energijom u 2020. godini zbog mjera zaključavanja koje su uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa značajno je utjecala na određene kategorije goriva. Međutim, iznimka su obnovljivi izvori koji nastavljaju svoj rast, posebice u proizvodnji električne energije. 

Naime, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva, prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata, nastavila je padati te u 2020. godini bilježi najnižu vrijednost. Proizvodnja se kretala od 1 226 156 GW h u 1990., preko najviše 1 584 005 GW h u 2007., 1 133 402 GW h u 2019. te do 1 022 589 GW h u 2020., što je za 9,8 posto manje u odnosu na 2019. godinu. 

Slična kretanja primjećuju se i kod proizvodnje električne iz nuklearne energije. Privremeni podaci za prošlu godinu otkrivaju kako je proizvodnja lani iznosila 683 183 GW h. A to je za 6,3 posto niže nego u 1990. te ujedno najniža proizvodnja od tada.

 

Daljnji rast 

U posljednjem desetljeću zabilježen je primjetan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. 

Prema preliminarnim podacima za 2020. godinu, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora po prvi je put pretekla onu iz fosilnih goriva. 

Udio u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora s vremenom se povećavao, s 303 279 GW h u 1990. na 979 866 GW h u 2019. godini. 

Privremeni podaci za prošlu godinu pokazuju daljnji rast na 1 052 582 GW h, što je za 29 994 GW h više od proizvodnje iz fosilnih goriva.

 

Nafta i prirodni plin 

Također, preliminarni podaci za 2020. godinu ukazuju na značajan pad potrošnje fosilnih goriva u EU-u. 

Naime, potrošnja nafte i naftnih derivata lani je pala za 12,9 posto u odnosu na 2019. godinu. U usporedbi s 2005. pak ta potrošnja bilježi pad od čak 23,1 posto u 2020. godini. 

Zatim, potrošnja prirodnog plina u Europskoj uniji bila je manje pogođena tijekom 2020. te je pad u odnosu na 2019. iznosio svega 2,6 posto. Ipak, u odnosu na 2005. godinu radi se o padu od 8,9 posto. 

Potrošnja ugljena nastavila je snažno padati, kako zbog pandemije tako i zbog učinaka državnih politika napuštanja ugljena. Drugim riječima, privremeni podaci za prošlu godinu pokazuju kako je potrošnja smeđeg ugljena bila manja za 20 posto, a kamenog ugljena za 18 posto u odnosu na 2019. godinu. 

Od 2005. do 2020. potrošnja kamenog ugljena više se nego prepolovila (-51,2 posto). Potrošnja smeđeg ugljena u istom razdoblju bila je manja za 44,9 posto.