Na sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, prošlog je tjedna u Bruxellesu održana rasprava o izmjenama Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica je u sjeni ispred Europske pučke stranke (EPP). Marijana Petir smatra kako u kontekstu obveza preuzetih ratifikacijom Pariškog sporazuma, države članice trebaju odrediti ostvariv zajednički cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije. Posebno je interesantan prijedlog izmjena povezanih za sektor poljoprivrede i šumarstva. Prijedlog Komisije o smanjivanju udjela konvencionalnih biogoriva od 2021. do 2030. godine šalje potencijalnim investitorima u obnovljive izvore energije poruku koja je suprotna od one koju bi ovom izmijenjenom direktivom trebali dobiti. U tom području Hrvatska u prethodnom razdoblju nije iskoristila mogućnost umješavanja biogoriva u fosilna goriva u prometu te niti na taj način nije pomogla svom poljoprivrednom sektoru. Također, može se postaviti i pitanje politika prijašnjih  Vlada i nacionalne naftne kompanije koja u ovom segmentu također nije pomogla poljoprivredi i nacionalnim interesima očuvanja poljoprivredne proizvodnje, kao što je to primjerice napravila Francuska koja nema nacionalnu naftnu kompaniju. Najveću hrvatsku tvornicu za proizvodnju biodizela i sirovog glicerina Biodizel Vukovar kupio je slovački investitor nakon što je prestala s radom jer država nije osigurala provođenje obveze umješavanja  proizvedenoga biogoriva. 
Petir misli da bi države članice trebale zadržati razinu udjela biogoriva prve generacije na 7% konačne bruto potrošnje energije u sektoru prometa na europskoj razini do 2030. godine. Kako bi se spriječili negativni učinci neizravne prenamjene zemljišta potrebno je ograničiti te potom sniziti udio biogoriva s rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, posebice onog koje je proizvedeno od palminog ulja zbog negativnog utjecaja jer se dobiva krčenjem šuma u trećim zemljama te ima velik utjecaj na lokalnu zajednicu i klimatske promjene. Što se tiče sektora prometa, zastupnica Petir smatra kako je potrebno odrediti cilj korištenja obnovljive energije u cestovnom i željezničkom prometu na europskoj razini s udjelom biogoriva od  najmanje 15% za sve opskrbljivače gorivom, dok bi ciljevi udjela naprednih biogoriva u razdoblju do 2030. godine trebali biti ambiciozniji od onih koje je predložila Komisija. „Državama članicama pri izračunu konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora, od 2021. godine nadalje, a s obzirom na specifičnosti svake od država članica, treba dati mogućnost da samostalno određuju doprinos biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu te da ih mogu razlikovati uzimajući pri tome u obzir neizravnu prenamjenu zemljišta“, kazala je Petir. Neizravna prenamjena zemljišta intenzivno se događa u trećim zemljama koje nastoje svojim proizvodima participirati na bogatom tržištu energiju Europske Unije. Predloženom fleksibilnošću Petir želi omogućiti državama članicama da donose vlastite politike te da ovisno o nacionalnim preferencijama i potrebama samostalno određuju doprinos biogoriva u ostvarivanju nacionalnog doprinosa povećanju udjela obnovljivih izvora energije u svojoj bruto potrošnji energije i postizanju zajedničkog cilja na EU razini. Zastupnica smatra i kako Unija mora podržati uporabu „visoko učinkovitih biogoriva“ nastalih u ko-proizvodnji vrijednih sirovina poput hrane za životinje bogate proteinima. Petir pozdravlja uvođenje kriterija održivosti za biomasu, napominjući kako kriteriji ne smiju stvarati nova administrativna opterećenja i ne bi se trebali određivati na razini šumskog gospodarstva već bi se morali ocjenjivati u odnosu na dobavno područje biomase, a ista načela trebala bi vrijediti i kod uvoza biomase.