Sunčeva energija u Europi postaje sve popularnija za pokrivanje energetskih potreba, a novi vjetar u leđa njezinom iskorištavanju i to ne samo za proizvodnju električne, već i toplinske energije daju novi propisi iz područja graditeljstva koji predviđaju gradnju samo gotovo nula energetskih zgrada (nZEB). To će doprinijeti i većem zanimanju za primjenu dizalica topline svih izvedbi. Naime, radi se o rješenju koje omogućava pokrivanje potreba za toplinskom (za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode), ali i rashladnom energijom u zgradama svih namjena i veličina. Uostalom, u susjednoj Sloveniji tržište dizalica topline raste po godišnjoj stopi od čak 10% i to već četiri godine za redom, a godišnje se, prema procjenama, ugrađuje i do 10 000 novih uređaja, od čega oko 2/3 u kućanstvima. 


Golemi potencijali

Na pitanje gdje je u svemu tome Hrvatska, vjerojatno bi najjednostavnije bilo odgovoriti da Hrvatska ima velike potencijale. Naime, s jedne je strane ukupna instalirana snaga sunčanih elektrana u sustavu poticaja u Hrvatskoj čak 10 puta manja nego u Sloveniji, dok s druge strane HEP najavljuje ulaganja u velike sunčane elektrane u iznosu 100 milijuna eura u narednih pet godina. Isto tako, tu su i ambiciozni projekti koji će građanima značajno pojednostaviti postavljanje sunčanih elektrana na svojim krovovima i isporuku tako proizvedene energije u javnu elektroenergetsku mrežu, po uzoru na rješenja kakva već odavno postoje u mnogim drugim zemljama. Istodobno, iako točne statistike o broju ugrađenih solarnih toplinskih sustava ne postoje, u godišnjem energetskom pregledu 'Energija u Hrvatskoj' Ministarstva zaštite okoliša i energetike za 2017. godinu nalazi se podatak o proizvodnji toplinske iz Sunčeve energije od 538,2 TJ.


Svijetla budućnost

Svi ti iznosi uskoro bi trebali biti još veći jer Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sve više raspisuje javne pozive za sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, što za sada uključuje dizalice topline i kotlove na biomasu, a uskoro bi se tome trebali pridružiti i solarni toplinski sustavi. Isto tako, ne treba zaboraviti ni potpore za primjenu takvih rješenja koja pružaju pojedine jedinice lokalne samouprave. Konačno, mora se imati na umu kako ranije spomenuta obveza gradnje svih novih zgrada u skladu sa standardom nZEB i u Hrvatskoj stupa na snagu već od prvoga dana sljedeće godine. 


Više o svemu tome bit će riječi za par dana, u četvrtak 15. travnja, na već jedanaestom po redu Seminaru 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije'. U sklopu seminara organiziran je okrugli stol na kojem će sudjelovati Vlasta Zanki (HEP ESCO), Zoran Kordić (Zelena energetska zadruga), Mario Mihetec (FZOEU), Marko Vlainić (REGEA) i Boris Njavro (Energy Code). 

Vidimo se!