Emisije ugljičnog dioksida iz globalnog elektroenergetskog sektora su se u prvoj polovini 2021. oporavile na razinu prije pandemije, stoji u analizi londonskog think tanka Ember pod nazivom Global electricity review, koja je obuhvatila podatke više od 90% svjetske proizvodnje električne energije. Po prvi puta nakon 2009. pandemija je smanjila potražnju za električnom energijom lani i to tek za 0,1%. 

Inače, zanimljivo je vidjeti trendove od 2015: globalna potražnja za električnom energijom od tada je porasla visokih 11% (+2536 TWh), no rast obnovljivaca (+2107 TWh) nije pokrio tu potražnju. To je dovelo do globalnog rasta proizvodnje iz fosilnih izvora: plin je rastao za 11% (+562 TWh), a ugljen je pao za samo 0,8% (-71 TWh). Kao rezultat toga emisije elektroenergetskog sustava 2020. bile su 2% veće nego 2015. 

Rast emisija je uoči klimatske konferencije u Glasgowu signal da svijet nije uspio postići "zeleni oporavak" i odlučno se odmaknuti od fosilnih goriva. Kad je riječ o proizvodnji električne energije u svijetu, najnovije brojke pokazuju da se iz fosilnih izvora pokriva 61% potreba. Električna energija bez emisija CO2 u proteklih pet godina pokrila je 54% rasta potreba Kine, koja je povećala potražnju za električnom energijom čak 71% u deset godina. To je ukupno povećalo rast proizvodnje iz fosilnih izvora te zemlje za 19%, tako da je samo ta zemlja zaslužna za nešto više od pola svjetske proizvodnje iz ugljena.  

Loši trendovi i ponešto dobrih vijesti

Analiza je pokazala da su SAD i Europa ove godine neznatno smanjile emisije. No čak i tamo, tempo smanjenja emisije stakleničkih plinova bio je prespor da bi svijet bio na putu koji ograničava zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija. 

"Sve veća potrošnja energije i klimatsko opterećenje vidljivo je u Kini, Bangladešu, Indiji, Kazahstanu , Mongoliji, Pakistanu i Vijetnamu. Katapultirane emisije u 2021. trebale bi uključiti alarme diljem svijeta, no tranzicija je spora", rekao je vodeći analitičar Embera Dave Jones. Bilo je ipak nekih svijetlih točaka. Prvi put su vjetar i solarna energija proizveli 9,4% globalne električne energije i prestigli proizvodnju iz nuklearnih izvora. Za usporedbu, 2015. vjetar i solari su 2015. bili na 4,6%, što ukazuje na snažan rast. Energija vjetra i sunca zadovoljila je više od polovice dodatne potražnje za električnom energijom u svijetu. 

Klimatski scenariji vs. realnost

No, proizvodnja iz ugljena, iako je pala rekordnih 4% (-346 TWh) , dok je potrošnja prirodnog plina ostala gotovo nepromijenjena. Prema klimatskim scenarijima IPCC-a usklađenim sa scenarijem ograničavanjem zagrijavanja na 1,5 C, proizlazi da bi OECD zemlje trebale potpuno prestati koristiti ugljen do 2030. 

Poznati "nulti scenarij IEA" također je uslkađen s IPCC-om, a prema njemu bi sva proizvodnja iz ugljena koja nema riješeno pitanje zbrinjavanja CO2, trebala bi pasti za 80% od 2020. do 2030., što implicira pad od 14% godišnje, u odnosu na pad od samo 4% u pandemijskoj 2020. Drugim riječima, svjetra tranzicija i izlazak iz ugljena previše je spor da bi adekvatno odgovorio na klimatsku krizu.