Dva najaktualnija preduvjeta nužna za kvalitetan razvoj zelenih projekata u Hrvatskoj su stabilan i održiv financijski okvir te uvođenje reda u prostornom planiranju države, odnosno lakši dolazak do potrebnih dozvola, rečeno je na okruglom stolu 9. Međunarodnog foruma o obnovljivim izvorima energije, koji je u organizaciji Energetike marketing okupio stotinjak sudionika. Laszlo Horvath iz HROTE-a rekao je da je u sustavu poticaja trenutno 1337 proizvođača koji proizvode cca 3,5 TWh energije godišnje. HROTE trenutno ima obavezu isplatiti oko 3,2 mlrd. kn godišnje za poticaje, no ta suma će se u 2022. povećavati. 

Izazovna 2020. i 2021.

"Prošla je godina bila iznimno izazovna jer je značajno pala potrošnja energije, ali i cijene. U početku smo imali akumulirani višak od 480 mil. kn, što nam je trebalo dostajati za isplatu poticaja do 2022. ali na kraju smo završili s minusom od 370 mil. kn. Naglašavam da ne treba strahovati, jer novaca za isplatu poticaja će biti, posebno stoga što će se najvjerojatnije prihodovati i od prodaje viška emisijskih jedinica kojima je cijena značajno porasla", rekao je Horvath, koji je rekao da se ne očekuje da primjena premijskog sustava drastično optereti HROTE, iako će se u jednom trenu morati ići na podizanje naknada za OIE. 

Tonči Panza iz Adria Wind Powera  kritizirao je čekanje s premijskim sustavom, koji je nužan prije svega zbog bankabilnosti projekata. Ipak, pohvalio je da se u međuvremenu dosta toga promijenilo i iz arbitrarnog i političkog prešlo se na inženjersko razmišljanje, no i dalje postoji dosta poteškoća kod izmjene projekata po pitanju promjene turbina, kojih je čak osam vraćeno na početak, a vrijedni su više od pola milijarde kuna. 

Bruno Štambak iz HOPS-a je rekao da je razvoj prijenosne mreže usklađen na NECP-om te da u dogledno vrijeme ne bi trebalo biti poteškoća oko prihvata novih megavata na mrežu, "Mi smo prvi filtar i nikoga ne smijemo odbiti, niti ćemo to ikada učiniti, ali treba uzeti u obzir raspoloživost mreže da prihvati zelenu energiju. Dosadašnji pristup je otvarao prostor za spekulacije, čime se pasifiziraju ozbiljni i realni projekti, stoga se nadamo boljemu u novom zakonodavnom okviru", rekao je Štambak. Panza je zaključio da je 10.000 MW na listi prvenstva HOPS-a apsolutno nerealno, a do toga se došlo jer se nije razmišljalo na vrijeme, dodavši da prijedlozi Zajednice OIEH pri HGK svojedobno nisu bili prihvaćeni, ali su u međuvremenu u resornom ministarstvu postali otvoreniji jer uviđaju probleme. 

Građanska energetika - stoj

Na konferenciji je riječi bilo i o novoj Uredbi o kvotama za poticanje, koja predviđa 2.265 MW, s naglaskom na vjetroelektrane (1.050 MW) i veliki fotonapon (865 MW za projekte veće od 500 kW do 10 MW) , dok je za manje projekte u Suncu od 50 do 500 kW osigurano 210 MW. Kritika je došla od Ljubomira Majdandžića iz HSUSE, koji je naglasio da glavninu kvote čine centralizirani sustavi, a ne distribuirani izvori, što je upravo suprotno europskoj najboljoj praksi. Jako je kritizirao i nacrt novog Zakona o OIEVK koji je u javnoj raspravi. "Uvjet da priključna snaga postrojenja može biti do maksimalno 80% preuzete energije je naprosto nevjerojatna - toga nigdje nema, Tko se toga dosjetio?!", zavapio je Majdandžić i pozvao prisutne da se založe da takva odredba ne prođe. 

Vodik - Hrvatska ima konje za trku

U sklopu konferencije u velikom i zanimljivom tematskom bloku, koji je vodio veteran u vodiku prof. dr. Frano Barbir, predstavljeni su hrvatski projekti u vodiku. Trenutna proizvodna cijena zelenog vodika je od 2,5 - 5,5 eura/kg, a na punionici bi to danas bilo čak 12 eura/kg tako da je ključno pitanje za budućnost što niža cijena. HEP-ova strategija za vodik podrazumijeva gradnju elektrolizatora koji bi radio na višak jeftine zelene energije, snage pet do 10 MW, koji bi mogao biti instaliran u TE Jertovec. Vodik bi se u suradnji s Plinacrom utiskivao u plinsku mrežu, a projekt vrijedan 35 mil. eura je prijavljen za EU financiranje. 

INA također planira proizvodnju zelenog vodika u RN Rijeka iz fotonaponske elektrane snage 7 MW, te iz EE iz mreže. U suradnji s Gradom Zagrebom išlo bi se u nabavu 20 zglobnih autobusa (ili 32 solo busa) na vodik te gradnju punionice u Podsusedu, a projekt bi mogao zaživjeti krajem 2024. ili tijekom 2025., ovisno o suradnji s novom gradskom vlašću. 

Katamaran na vodik

Prof. Barbir govorio je o svom projektu prenamjene katamarana Komiža na vodik, koji bi, ako zaživi, i ako ga u međuvremenu netko ne pretekne, bio drugi komercijalni brod s pogonom na vodik u svijetu. "Primjena vodika u pomorskom prometu bila bi odlična prilika za hrvatsku brodogradnju, koja može ući u tu tržišnu nisu na vrijeme, kao i promocija u turizmu", rekao je Barbir. 

Ivana Chaux Jukić predstavila je inovativnu SMO tehnologiju kojom se po iznimno konkurentnoj cijeni iz biomase i komunalnog otpada dobiva zeleni vodik, te najavila da će se na Cresu izgraditi prvo pilot postrojenje u Hrvatskoj. 

Igor Grozdanić je kritizirao neambicioznost u primjeni OIE u prometu te istaknuo da je Hrvatska jedina od četiri EU članice koja se još nije odredila kada planira zatvarati kapacitete na ugljen.