Kaubojska utrka za drvnu sječku po principu tko će prvi, na temelju lijepih riječi – i jednog jedinog papira kao što je lokacijska dozvola ili idejni projekt, kako su se unazad 5-6 godina sklapali višegodišnji ugovori za buduća kogeneracijska postrojenja, konačno dobiva svoj epilog. Hrvatske šume, doznaje Večernjak, ovoga će tjedna raskinuti čak 20 takvih štetnih ugovora koji su se na rok od 14 ili 15 godina sklapali 2010., 2012., 2015. i 2016. Mnogi od “dobitnika” natječaja u to su vrijeme imali jedva nekoliko ili nijednog zaposlenog, nekoliko tisuća kuna prihoda, no višegodišnjim ugovorima, od kojih je većina sklapana za mandata ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i čelnika Hrvatskih šuma Ivana Pavelića, garantirana im je fiksna cijena sječke ili ogrjevnog drva, čime bi Šume izgubile stotine milijuna kuna. No kako 20 tvrtki do danas nije ispunilo ugovornu obvezu uporabne dozvole, ishodili su je nakon roka, u različitim su fazama izgradnje ili se nisu makli dalje od ledine, slijedi raskidanje ugovora “teških” više od milijardu kuna. 
Mario Klobučar, koordinator za šumsku biomasu Hrvatskih šuma, kaže kako je 20 kupaca koji nisu ispunili ugovorne obveze godišnje trebalo dobiti 265 tisuća tona drvne sječke, odnosno 3,71 milijun tona u ukupnom ugovornom razdoblju, a koje je trenutačna vrijednost 1,16 milijardi kuna. Mnogi od njih lani su tražili od Šuma produljenje roka dostave uporabne dozvole za postrojenje. No zbog zaštite nacionalnih interesa, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i nova uprava HŠ-a na čelu s Krunoslavom Jakupčićem, smatraju kako se zatečeni kaos može riješiti samo raskidanjem ugovora. Tim više što ima tvrtki koje imaju uporabnu dozvolu, ali nauštrb onih koje su prošle natječaj, a ne ispunjavaju uvjete, ostaju bez sječke koje su količine ograničene. Prema podacima Eurostata, u posljednjih 10 godina cijene biomase, poglavito tvrdog drva, s 26 eura po toni skočile su na 46 eura, čak 75%. Kako u dosadašnjim ugovorima nema uvjeta vezanih za potrošnju isporučene sirovine te su moguće malverzacije oko prodaje sječke pilanskim postrojenjima po tržišnim cijenama, zatražili su i pravnu ekspertizu vezanu uz učinkovitost kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije. "Stoga, kako se u budućnosti ne bi ponavljale iste greške, glavna premisa skorog novog natječaja bit će učinkovitost veća od 50%, kao i indeks razvijenosti područja na kojemu postrojenja posluju, broj novozaposlenih, računi za isporučenu električnu energiju, kako bi se znalo tko radi i koliko proizvodi, način korištenja toplinske energije, kojom sada neki griju zrak..." objašnjava Klobučar. 
Predsjednik Udruge biomase Crobiom Davor Zec, ujedno i direktor Moderatora te kćerinske tvrtke Lika Energo Eko, s kojima, među ostalim, Hrvatske šume također raskidaju ugovore, kaže kako su u Crobiomu svi zainteresirani da se problem riješi. Ističe kako je četiri-pet tvrtki, među kojima je i Lika Energo, kasnilo s uporabnom dozvolom, dok je tvrtke s manjom ili nikakvom izgrađenošću nisu ni ishodile. Najpravednije je stoga, tvrdi, da se sa svima raskinu ugovori, napravi nova bilanca raspoloživih količina sirovine te raspiše novi natječaj na kojem će oni s većom učinkovitosti i izgrađenosti dobivati više bodova. Isto tako, objašnjava, treba napraviti i hitnu provjeru efikasnosti sadašnjih kogeneracija i opravdanosti količina sirovina koje dobivaju.