"Sunce na dlanu" naziv je nove investicijske platforme kojoj je cilj povezati pravne osobe i tvrtke zainteresirane da na svom krovu podignu fotonaponsku elektranu s domaćim i inozemnim investitorima u takva postrojenja, ESCO tvrtkama i poduzetnicima. Platforma će biti dvojezična (hrvatski i engleski) a funkcionirat će na komercijalnoj bazi. Cilj je da poveže ljude i potakne bržu realizaciju fotonapona u Hrvatskoj, a zanimljivo je da će od početka biti otvorena i investitorima izvan Hrvatske. Taj ambiciozni projekt, koji bi trebao startati početkom lipnja, a neće poznavati nacionalne granice, razvijaju REGEA, SAP i Experta.  

U prvom planu su projekti solarne energije, jer kada se na istoj lokaciji troši glavnina na krovu proizvedene energije, takvi projekti su isplativi bez ikakvih kapitalnih poticaja. To je u Hrvatskoj trenutno moguće u javnim institucijama i komercijalnim pogonima različitih vrsta, hotelima, industrijskim zonama itd, a postoji namjera prijave na platformu i privatnih vlasnika objekata (npr. višestambene zgrade), onda kada to zakoni u Hrvatskoj budu dopuštali, rekao nam je ravnatelj REGEA-e Julije Domac

Projekti u fotonaponu se brzo isplate i bez poticaja

On pojašnjava da postoji značajan interes za instalaciju fotonapona jer je u međuvremenu došlo do porasta svijesti građana i lokalnih samouprava, koje konačno mijenjaju svoju politiku prema obnovljivcima, a oprema je u međuvremenu pojeftinila pa su projekti znatno brže isplativi nego prije. Hrvatska je s manje od 60 MW instaliranog fotonapona na samom začelju u Europskoj uniji, a potencijali su zbog dobre insolacije znatno veći nego u sjevernim zemljama. To je prepoznala i nacionalna elektroprivreda HEP koja je već pokrenula velik broj većih projekata diljem zemlje te brojni poduzetnici koji su za FN elektrane dobili i investicijske poticaje iz EU fondova.

Platforma je svojevrsni digitalizirani informacijski centar s bazama podataka s detaljnim informacijama i podacima o projektima, a kroz nju se mogu definirati ugovorni odnosi te agregirati projekti u veće investicijske pakete. Ambiciozno, u konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja i većim institucionalnim investitorima, ali i građanima, koji bi u konačnici sami prijavljivali svoje projekte. 

Izvozni proizvod

U REGEA-i je danas održan još jedan sastanak koji je okupio dizajnere platforme i potencijalne korisnike, poput nekih bolnica u Zagorju, Hrvatske pošte i Muzeja suvremene umjetnosti, a među njima je bio i direktor tvrtke Solarni projekti Hrvatska Marino Franinović. Riječ je o tvrtki koja je do sada uspješno realizirala stotinjak većih projekata i nudi rješenja ključ u ruke te održavanje.

"Zainteresirani smo za ovu platformu jer smatramo da može zaokružiti cijelu priču kad je riječ o investitorima i korisnicima. Da demistificiramo, solari su u međuvremenu postali vrlo isplativi. Dok je ranije kW instalacije koštao nekoliko tisuća eura danas se oprema može dobiti za za 600-800 eura/kWh. Građani na svojim krovovima bez poticaja investiciju u fotonapon mogu isplatiti za pet do šest godina, a tvrtke koje instaliranu 300 do 400 kW na svom krovu i troše svu proizvedenu energiju uloženo će isplatiti za šest do sedam godina", kaže Franinović. 

Direktorica SAP-a Sonja Popović za naš portal kaže da je inicijativa za razvoj aplikacije došla od REGEA-e a riječ je o potpuno novoj ideji koja se sada "brusi" u suradnji s korisnicima. Tog informatičkog diva zanima takvo rješenje prodavati i izvan granica. 

Projekt OB Zabok

Julije Domac ne sumnja u uspjeh i hvali se činjenicom da je nedavno potpisan dva milijuna kuna vrijedan ugovor za gradnju fotonapona snage 500 kW na krovu OB Zabok, koja će biti prva bolnica u Hrvatskoj koja električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora, po ESCO modelu. "Vjerujem da ćemo u startu imati digitaliziranu bazu u kojoj će biti bar 10 milijuna kuna vrijednih projekata, a do kraja godine nam je cilj da to bude i stotinu milijuna", kaže Domac koji priželjkuje da u bazi u konačnici 80% projekata čine projekti građana. Predviđa se da pilot faza platforme započne 6. lipnja a riječ je o konceptu koji je već uspješno primijenjen u Europi i Singapuru.