Sabor je danas raspravljao o dopunama Zakona o tržištu električnom energijom, koje bi trebale omogućiti građanima da, uz pojednostavljene uvjete, na krovove kuća postave solarne panele da bi sami proizvodili električnu energiju, piše Tportal. Dopunu Zakona o tržištu električnom energijom Saboru je predstavila zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. 
Pojasnila je da je bit tog zakona da se pojednostavi procedura za postavljanje jednostavnih projekata na jednostavnim građevinama kao što su male, integrirane, sunčane elektrane do 30 kW. Građani koji žele postaviti solarne panele na svoje krovove neće morati tražiti suglasnost od Ministarstva gospodarstva na isti način kao do sada te će se postupak koji je nekada imao čak 17 koraka značajno skratiti. 'Predlažemo da se smanji vrijeme čekanja, kao i broj točaka koje administrativno građani moraju obići da bi na svoje krovove postavili solarne panele. Trebaju samo platiti priključak HEP-u i sklopiti ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om na 14 godina', kaže Obradović Mazal. 
'Građanin koji želi stvarati solarnu energiju morat će u FN sustav uložiti 20.000 eura, s time da 2.000 eura ide HEP-u za troškove priključka. To je opis tipskog projekta za 10 kW snage i zahtijeva u prosjeku 70 m2 krovišta, a proizvodi 1150 kWh struje godišnje', rekla je Obradović Mazal i pojasnila da bi se dobivali i poticaji od 2,63 kn/kWh, a ako se FN sustavu pridruži i toplinski kolektor za toplu vodu, onda bi poticaj bio 3,16 kn. Građani bi uloženo vraćali za otprilike 5 do 7 godina, a rast povrata je do 14 godina za vrijeme trajanja ugovora. Životni vijek instalacije je predviđen od 20 do 25 godina. 
Nakon isteka ugovora s HROTE-om tržišni mehanizmi omogućili bi prodaju takve 'zelene struje', ali na drugačiji način. IDS-ov zastupnik Damir Kajin podržao je donošenje ovog zakona jer omogućuje lakši i jeftiniji sustav. 'Nadam se da će interes građana biti znatno veći za tu vrstu investicija nego do sada. Osiromašenom građanstvu, koje prodaje zlatninu da bi otplatilo režije, do sada nije bilo do panela. Hrvatska je, ne znam znate li, u prva tri mjeseca izvezla 334,9 milijuna kuna zlata. Znate li što to govori? U četiri kvartala, u godinu dana, izvest ćemo 200 milijuna eura zlata. E, to je znak krize! Svaki grad ima više otkupnih mjesta za zlato nego panela. Ako ovaj zakon pomogne da se to promijeni, valja ga podržati.", rekao je Kajin.