Slovenija ima veliki problem jer lokalne samouprave ne žele gradnju vjetroelektrane na svom području, radi buke i krajobraznog onečišćenja. istovremeno, u proceduri su odobrenja za tri vjetroparka državne elektroprivrede, snage 46 MW. Tamošnje Ministarstvo infrastrukture dalo je u javnu raspravu prijedlog Uredbe o naknadi za korištenje prostora za vjetroelektranu, što je uređeno Zakonom o poticanju obnovljivih izvora energije. 

Prijedlog je dat kako bi se povećala društvena prihvatljivost vjetroelektrana i smanjio utjecaj koncepta "ne u mom dvorištu", koji simbolizira protivljenje lokalnog stanovništva prijedlozima investitora za proizvodne objekte, posebice vjetroelektrane. Uredbom o naknadi za korištenje prostora za vjetroelektranu bliže se utvrđuju pravila za određivanje i plaćanje naknade za korištenje prostora za vjetroelektranu. 

Kako se obračunava naknada

Naknadu za korištenje prostora za vjetroelektranu proizvođač električne energije iz vjetroelektrana plaća općini u kojoj se elektrana nalazi, bez obzira na druge javne dažbine koju je dužan plaćati. U dokumentu nije izražena visina naknade koju će proizvođač trebati plaćati. Osnovica će se izračunavati na temelju prosječnog godišnjeg dohodka obveznika naknade, a ako je on u sustavu poticaja bit će to umnožak godišnje potpore i godišnje proizvodnje, stoji u nacrtu dokumenta. Ako je proizvođač van sustava poticaja osnovica će se izračunavati kao umnožak referentne i proizvodne cijene koju svake godine utvrđuje Agencija za energetiku. Javna rasprava slovenske uredbe će trajati do 4. veljače. 

U Hrvatskoj se naknada za korištenje prostora obnovljivih izvora energije - vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana, geotermalnih i hidroelektrana plaća. Ona za tzv. "nove obnovljivce" (ne hidroelektrane, za koje je znatno viša) iznosi samo 0,01 kn/kWh isporučene električne energije i od 2013. se nije mijenjala. S druge strane potpore za one u sustavu poticaja se uvijek godišnje usklađuju sa stopom inflacije koja je itekako u porastu.