Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 6. rujna, ukupna snaga postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja koja su u sustavu poticaja takve proizvodnje električne energije dosegnula je 637,48 MW, a njihov broj dosegnuo je 1286. No, broj takvih postrojenja i njihova snaga u stvarnosti je nešto veći jer nisu sva takva postrojenja u sustavu poticane proizvodnje električne energije.
Od tog broja, najviše je sunčanih elektrana snage do 1 MW, što podrazumijeva integrirana (na krovovima zgrada pravnih i fizičkih osoba i na krovovima zgrada jedinica lokalne samouprave) i neintegrirana postrojenja (na slobodnom raspoloživim zemljištvu), a njihova ukupna snaga iznosi 47,48 MW. Malih hidroelektrana u sustavu poticaja je 10 i njihova ukupna snaga doseže 3,25 MW, no u to se ubraja i agregat biološkog minimuma HE Lešće snage čak 1,09 MW). Elektrana na biomasu u pogonu i u sustavu poticaja je već 11 i njihova snaga iznosi 24,89 MW, dok je elektrana na bioplin 21, a ukupna snaga 25,12 MW. Elektrana na deponijski i plin od pročišćavanja otpadnih voda su dvije (obje u Zagrebu), a njihova je ukupna snaga 5,5 MW. Najveći udio u snazi postrojenja na obnovljive izvore svakako imaju vjetroelektrane, čija je snaga već dosegnula 417,95 MW, a do sada ih je izgrađeno i u pogon pušteno 19. 
Konačno, svemu tome treba pribrojiti i šest visokokogeneracijskih postrojenja, čija je ukupna snaga dosegnula 113,29 MW, no to uključuje i kombinirani kogeneracijski Blok L u TE-TO Zagreb električne snage 100 MW i toplinskog učina 80 MW. 
No, to nije sve jer, također prema podacima HROTE-a, još 116 postrojenja na obnovljive izvore s ukupnom snagom 473,98 MW bi uskoro trebala biti dovršeno i imat će status povlaštenog proizvođača, što znači da će tada ukupna snaga postrojenja na obnovljive izvore i kogeneracijskih postrojenja preći 1 GW. Od tog je broja svega devet sunčanih elektrana (sve su neintegrirane) s ukupnom snagom 6,89 MW i devet malih hidroelektrana ukupne snage 4,8 MW (uključujući i MHE Prančevići i agregat biološkog minimuma na HE Varaždin koje su izgrađene u sklopu velikih hidroenergetskih postrojenja). No, tu bi trebalo biti čak 56 elektrana na biomasu ukupne snage 95,04 MW i 31 elektrana na bioplin ukupne snage 31,25 MW te još deset novih vjetroelektrana ukupne snage 326 MW. Ipak, ono što će biti najveća novost u hrvatskoj energetici, svakako će biti prva hrvatska geotermalna elektrana. Riječ je o GTE Velika 1 snage 10 MW.