Hrvatska ima jedan od najvećih troškova kapitala za vjetroelektrane i sunčane elektrane u EU, koji je najmanje dva puta veći nego u Njemačkoj. Iako se u Hrvatskoj trošak kapitala za ove projekte smanjio u zadnje dvije godine, investicije se nisu znatno povećale. Time se implicira da su za poticanje domaćeg tržišta prije svega potrebne stabilne energetske politike, zaključilo je istraživanje “Pricetag” projekta. Studiju koju je financirala Europska klimatska fondacija, provela je za Hrvatsku tvrtka Starfish Energy, dok su Ecofys i Eclareon u sklopu projekta istražili tržišta Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Gledajući ponderirani prosječni trošak kapitala (eng. Weighted Average Cost of Capital - WACC) u Hrvatskoj, projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana imaju trošak od 7 do 9% dok najmanje rizične investicije poput autocesta i druge infrastrukture, ostvaruju trošak kapitala od oko 6%, zaključak je Pricetag projekta. Usporedbe radi, trošak kapitala u Grčkoj za vjetroelektrane i sunčane elektrane iznosi između 7 i 13%, dok je isti između 4 i 6% u Slovačkoj. Kao glavni razlog visokog troška kapitala u Hrvatskoj, navedena je u Pricetag studiji nestabilnost politika za poticanje obnovljivih izvora energije, kao što je zastoj u provedbi mjera iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je stupio na snagu u siječnju 2016. godine i kojim se dosadašnji sustav poticaja zamjenjuje modelom premija, međutim koji sve do današnjeg dana nije proveden u praksi.