Europska stručna udruga Bioenergy Europe objavila je sedmo i konačno poglavlje 'Statističkog izvješća za 2020.' Riječ je o dokumentu koji ukazuje na perspektive područja energije iz biomase kao cjeline u Europi. U njemu se također naglašava da je europski energetski sustav i dalje uvelike ovisi o uvoznim fosilnim gorivima i da je potrebno ubrzati primjenu obnovljivih izvora, iako je u posljednjem desetljeću značajno povećana njihova primjena.


Važan obnovljivi izvor

Istodobno je biomasa najveći obnovljivi izvor u zemljama Europske unije, a u 2018. godini na nju je otpadalo više od 10% bruto konačne potrošnje energije. Primjena energije iz biomase udvostručila se u odnosu na 2000. godine i danas doprinosi konačnoj potrošnji svih oblika energije, tj. i toplinskoj i električnoj i energiji goriva u prometu, zahvaljujući mogućnosti pohrane, lake raspodjele i činjenici da je lokalni izvor. 

Na energiju iz biomase otpada 56,6% ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora u Europi pa ona čini najveći obnovljivi izvor, a tako će ostati i u narednim desetljećima. To pokazuje da je to područje nezaobilazan dio europskog energetskog sustava. Uz to, većina biomase je lokalnog porijekla, dok je uvozna ovisnost vrlo mala i iznosi tek 3,7%. Energija iz biomase je domaći, europski izvor energije zbog čega je mnogo važnija u usporedbi s ugljenom, plinom ili naftom. Isto tako, kao energija iz biomase ovisi o sirovinama iz poljoprivrede i šumarstva, radi se o razmjerno radno intenzivnom području u usporedbi s drugim područjima energije. Uz to, energija iz biomase ponajviše se proizvodi u ruralnim područjima pa ima pozitivan socio-ekonomski utjecaj i važna je za stvaranje novih radnih mjesta. S više od 50 000 poslovnih jedinica, energija iz biomase je najveći obnovljivi izvor s obzirom na izravno i neizravno zapošljavanje i zapravo je odgovorna za 708 600 radnih mjesta na proizvodnji i preradi krute biomase, biogoriva, bioplina i zbrinjavanja otpada. 

Ukupan promet u tom području u zemljama EU-a 2018. godine dosegnuo je čak 57,6 mlrd. eura, a Europa je postala vodeća u svijetu u tehnikama proizvodnje energije iz biomase i glavni izvoznik naprednih i inovativnih rješenja i opreme. To značajno doprinosi otpornosti te grane gospodarstva na poremećaje u globalnom lancu vrijednosti. 


Brojne ekološke prednosti

Energija iz biomase u zemljama EU-a donosi brojne ekološke prednosti i 2018. godine omogućila je smanjenje ekvivalentnih emisija ugljičnog dioksida za čak 310 Mt, što je jednako 7% ukupne emisije članica EU-a i više nego 2,5 puta više od godišnjih emisija Belgije. No, ako se do 2050. godine želi ostvariti ugljična neutralnost u Europi, iz obnovljivih izvora morat će se pokrivati najveći dio potrošnje energije. Stoga već sada treba razraditi jasan i smislen plan, prema kojem će obnovljivi izvori biti kralježnica energetskog miksa EU-a. Istodobno, energija iz biomase treba imati ključnun ulogu u ostvarivanju tih ciljeva, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti i raspoloživosti. 

Sa strane proizvodnje, nužno je ponovno razmotriti Europsku industrijsku strategiju, kako bi se prepoznao potencijal energije iz biomase za dekarbonizaciju, ali i njezin potencijal za gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta. Time će se ujedno ostvariti strateška autonomija u proizvodnji, ističe Bioenergy Europe.