Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 5.12.2016, prva godina kada u Hrvatskoj više nema poticaja 'prema starom sustavu' zaključuje se s ukupno 1291 postrojenjem za iskorištavanje obnovljivih izvora i visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjem s ukupnom snagom 642,43 MW. Pri tome se radi o postrojenjima koja su izgrađena i u pogonu su i koja imaju sklopljen ugovor o povlaštenom otkupu električne energije, tj. koja su tzv. povlašteni proizvođači, a sva ona ugovor su sklopila na osnovi ranije važećih podzakonskih propisa i tarifnih sustava iz tog područja. Kako je prema novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/2015) predviđeno napuštanje dosadašnjeg sustava poticaja, a novi podzakonski propisi kojima će se urediti poticanje obnovljivih izvora još nisu doneseni, ujedno je i riječ o ukupnom broju postrojenja koja se potiču prema 'starim pravilima'. Doduše, tom broju trebat će još najvjerojatnije dodati 109 postrojenja ukupne snage čak 476,88 MW s kojima su spomenuti ugovori već odavno sklopljeni, ali ona još nisu izgrađena i/ili nisu puštena u pogon. Isto tako, to nije i ukupan broj postrojenja na obnovljive izvore u Hrvatskoj, jer ih postoji još nekoliko (u pravilu sunčanih elektrana i malih hidroelektrana) koja nisu u sustavu poticaja. Konačno, valja spomenuti i činjenicu koja je nedavno iznesena na 12. međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju 'Energetska i procesna postrojenja' i 7. međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije, a to je da ukupan broj sunčanih elektrana u susjednoj Sloveniji premašuje 3000, što znači da je samo takvih elektrana dvostruko više nego što je u Hrvatskoj ukupno postrojenja na obnovljive izvore. Ipak, njihova daljnja gradnja u Sloveniji za sada je zaustavljena zbog promjena u zakonodavnom i poticajnom okviru i to naravano, na nepovoljnije.
O kojim se pri tome postrojenjima radi? Dakle, u sustavu poticaja u Hrvatskoj sada je 1218 sunčanih elektrana (integriranih, neintegriranih i integriranih na objektima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave) s ukupnom snagom 48,48 MW, 11 malih hidroelektrana (uključujući i agregat biološkog minimuma na HE Lešće) ukupne snage 3,86 MW, 11 elektrana na biomasu ukupne snage 24,86 MW, 24 elektrane na bioplin ukupne snage 28,44 MW, 19 vjetroelektrana (uključujući prvu hrvatsku 'komercijalnu' vjetroelektranu, VE Ravna 1 na Pagu koja je upravo izašla iz sustava poticaja) ukupne snage 417,95 MW, dvije elektrane na deponijski i plin od pročišćavanja voda (obje u Zagrebu) ukupne snage 5,5 MW i šest visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja (uključujući i blok L u TE-TO Zagreb sa snagom 100 MW) ukupne snage 113,29 MW.
Istodobno, ugovor o povlaštenom otkupu proizvedene električne energije 'prema starim propisima' je sklopljen sa sljedećim postrojenjima koja još nisu dovršena i/ili nisu u pogonu: sa sedam sunčanih elektrana ukupne snage 4,89 MW, s osam malih hidroelektrana ukupne snage 4,16 MW (uključujući MHE Prančevići na brani Prančevići HE Zakučac), s 56 elektrana na biomasu ukupne snage 95,04 MW, s 27 elektrana na bioplin ukupne snage 27,78 MW, s 10 vjetroelektrana ukupne snage 326 MW i s jednom geotermalnom elektranom (ujedno i prvom takvom u Hrvatskoj), pri čemu je riječ o GTE Velika 1 ukupne snage 10 MW.
Kako će se dalje odvijati gradnja postrojenja na obnovljive izvore i kako će se takva proizvodnja poticati, ostaje za vidjeti. Prema najavama, podzakonski okvir poticaja uskoro bi trebao biti objavljen u 'Narodnim novinama', a to će upravo biti glavna tema već devetog po redu Seminara 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' koji se sljedeće godine upravo zbog toga održava u kasnijem terminu nego što je to ranije bilo uobičajeno, odnosno 13. travnja 2017.