Zbog velikog interesa natječaj za IPARD sredstva preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za Mjeru 302, koja podrazumijeva i sve vrste OIE u ruralnim sredinama, produžen je do 12. listopada. Za potpore do 5 milijuna kuna, ali i veće za razvoj OIE na natječaj se mogu javiti mikopoduzeća u privatnom vlasništvu, ona do 25% državnog vlasništva te lokalne samouprave, a kroz IPARD program mogu povratiti i 50% uloženoga. O mogućnostima IPARD programa vezano za OIE na Konferenciji energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na ZV govorio je danas Tugomir MAJDAK, načelnik Sektora za pretpristupne programe i ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
"Postoji veliki interes za ugradnju fotonaponske opreme na selu", konstatirao je Majdak. Iako se govori o velikom interesu čini se da je realan broj prijava za IPARD financiranje OIE u ruralnim sredinama ipak vrlo malen, ili je prijava puno, ali ne prolaze. Majdak je naveo da su do sada odobrena dva zahtjeva - Farmi muzih krava Mala Branjevina iz Osiijeka dobreno je 3,6 milijuna kn za opremanje bioplinskog postrojenja, a istu sumu dobilo je i OPG Vrčin iz Turčina za izgradnju i opremanje bioplinskog postrojenja. 
Za Mjeru 302 do sada su stigle dvije prijave - Općina Pokupsko prijavila se za 6,9 milijuna kuna potpore za gradnju toplinskog sustava koji koristi biomasu, a isto pokušava i grad Ozalj kojem je ovo već treći pokušaj da dobije 7 milijuna kuna za toplanu na biomasu. Riječ je o 100-postotnom financiranju projekata za lokalne samouprave do 10.000 stanovnika ako ne stvaraju prihod, a potpora je moguća i za prihodovne projekte. U godinu dana za tu mjeru bilo je više od 200 prijava s više od 300 milijuna kuna zatraženih potpora s maksimalno 7 milijuna kuna po potpori. 
Do sada je za OIE preko IPARD-a bilo namijenjeno 25 milijuna eura, a od 2014. Hrvatskoj će biti na raspolaganju sredstva od čak 300 milijuna eura godišnje i zato Agencija poziva sve da se već sada počnu dobro pripremati i apliciraju za novac. 
O problemima u sektoru biomase razgovaralo se na pripadajućem panelu. Tom prilikom Željko SUČIĆ, dipl. ing. direktor tvrtke Hrvatske šume Šumska biomasa d.o.o. rekao je da Hrvatske šume sada tržištu mogu ponuditi 600.000 t drvne sječke, a do 2015. to će se povećati na milijun tona. Prof. dr. sc. Srećko ŠVAIĆ s FSB-a govorio je o tome da u Hrvatskoj postoji tradicija kotlogradnje, no upozorio je i da tvrtkama trebaju godine kako bi razvile svoje proizvode. "Trebamo biti oprezni s implementacijom propisa o emisijama, pa i zatražiti prijelazna razdoblja, kako bi dali vremena tim tvrtkama da stignu razviti nove proizvode", kazao je Švaić. 
Dr. sc. Nikola ČUPIN, dipl. ing. ispred klastera za gradnju toplane na biomasu govorio je da je klaster razvio biotoplanu od 1 MW, no da im treba 5 milijuna eura za gradnju referentne elektrane, te pozvao HŠ da im se pridruže u tom razvoju. Konstatirao je da strane tvrtke idu s damping cijenama na našem tržištu te da bi Hrvatska trebala iskoristiti tu silnu biomasu kojom raspolaže. Dr. sc. Kristina Čelić, načelnica u Sektoru za energetiku u MINGO kazala je da je ministarstvo upravo zato u Tarifni sustav za OIE stavilo odredbu kojom s 15% potiče tvrtke koje deklariraju domaću komponentu, a od tada se javilo puno investitora zainteresiranih tako podići poticaje. Željko LOVRAK, dipl. ing. direktor tvrtke Lika Energo Eko iz Udbine konstatirao je da je njihova njemačka razvojna banka KfW tražila da ugrade postrojenje s referencama, no imali su poteškoća zbog toga što su pelete namjeravali izvoziti u Italiju, što se Nijemcima nije svidjelo, no ipak su to nekako riješili i tvrtka je dobila kredit s 4% kamate na 8g s počekom od 1 g. "Sve je bilo u redu s institucijama. Jedini pravi problem imali smo s HEP ODS-om jer smo godinu dana čekali da projektiraju priključak i još godinu dana da ga izgrade", kazao je. ČELIĆ je na to odvratila da je kod HEP ODS-a problem javna nabava, ali da je to sad riješeno na način da investitor sam izgradi priključak i preda ga na korištenje ODS-u. Ove godine izdano je 20-ak energetskih odobrenja, rekla je načelnica. 
Ispred Udruge proizvođača peleta govorio je Ivić PAŠALIĆ, d. med. koje je prozvao MINGO da ne čini ništa da se građanima omoguće subvencije za prelazak s fosilnih goriva na biomasu, što EU odavno radi. "Ljudi znaju što žele, ali nemaju novaca. Dok tih subvencija ne bude neće biti ni poleta u tom sektoru", zaključio je.