U sklopu stručnog skupa 'Potencijali obnovljivih izvora energije u Karlovačkoj, Sisačko- moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji', Energetski Institut 'Hrvoje Požar' predstavio je  integralnu analizu konkretnih potencijala svih obnovljivih izvora energije, prenosi Lider. Zaključak analize je da veliki potencijal za male hidrocentrale i objekte za iskorištavanje geotermalnih izvora energije ima Karlovačka županija, dok Zagrebačka i Sisačko-moslavačka kao ogroman potencijal imaju otpad, posebno kafilerijski i općenito biootpad s farmi za proizvodnju bioplina. Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija imaju i bogate šume kao sirovinu za šumsku biomasu. Biologinja Željka Fištrek iz EIHP-a kazala je da klaonički otpad, koji je potencionalno opasan otpad, može biti zbrinut iskorištavanjem za proizvodnju energije. U Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji postoji potencijal proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja i gnojavke, budući da su to stočarski krajevi. "O kolikom je potencijalu riječ govore podaci statističkih ljetopisa iz kojih proizlazi da bi se samo u Zagrebačkoj županiji iz goveđeg stajskog gnoja mogao teorijski izvući energetski potencijal od 160 MWh godišnje. No, znamo da se to neće ostvariti, jer nema nikakvog sustava prikupljanja ili iskorištavanja", kazala je Fištrek. "Vjerojatni potencijal za gradnju malih hidroelektrana u Karlovačkoj županiji je 25 MW ukupne snage. Potencijal postoji, zainteresirani investitori također, ali tek treba utvrditi i ekološku prihvatljivost kroz obvezne izrade studije utjecaja na okoliš", dodala je Fištrek. Geologinja Sanja Živković geotermalni inicijalna su istraživanja jako skupa, a geotermalna nalazišta postoji u sve tri županije. Najbogatije je kod Karlovca u Rečici s temperaturom od 141 C, a oni kod Topuskog, Šmidhena, Svete Nedjelje i drugdje sadrže vodu od 20, 40 ili 60 stupnjeva Celzija. To znači da se u Rečici može graditi i elektrocentrala i dalje sustav bazena, plastenika, sušara i sličnih objekata, dok su ovi drugi izvori podesni za sve pobrojano osim elektrocentrale, smatra geologinja Živković.
Prema njezinim riječima, raspoloživi preliminarni tehnički potencijal vjetra kao energenta procijenjen je na 50 MW, a odnosi se uglavnom na južni planinski dio županije, obronke Velike i Male Kapele, gdje se može očekivati srednja godišnja brzina vjetra do pet metara u sekundi. Iako je plan da do 2020. godine sagradimo vjetroparkove ukupne snage 1200 MW, do sada je sagrađeno njih devet ukupne snage 129,75 MW, sve u priobalju, prenosi Lider.