Na osnovi popisa povlaštenih proizvođača s kojima je sklopljen ugovor o otkupu električne energije i koji su u sustavu poticaja, a koji najmanje jednom mjesečno objavljuje Hrvatski operator tržišta energije, jasno se vidi da je potkraj 2011. godine ukupna snaga svih hrvatskih postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora i kogeneracijskih postrojenja prešla 100 MW. Točnije, njihova ukupna snaga iznosi 109,141 MW, pri čemu treba napomenuti da se radi samo o postrojenjima koja su spojena na javnu elektroenergetsku mrežu i koja su u sustavu poticaja, a ako bi se u obzir uzelo još nekoliko manjih postrojenja na obnovljive izvore (uglavnom malih hidroelektrana) i kogeneracijskih postrojenja u sklopu industrijskih pogona, koja su već više godina u pogonu i nisu uključena u današnji sustav poticaja te još nekoliko autonomnih sustava, taj bi iznos mogao biti i veći. Najviše snage pri tome potječe iz sedam vjetroelektrana: 88,75 MW, a to su VE Ravne 1 na Pagu, VE Trtar - Krtolin, VE Orlice i VE Crno Brdo pokraj Šibenika, početna faza VE Pometeno Brdo pokraj Dugopolja, VE Vrataruša kod Senja i VE Velika Popina kod Gračaca. Uz to, iz 11 fotonaponskih sustava (koji su do sada dobili sva potrebna odobrenja i isporučuju struju u mrežu) potječe 158,3 kW. Jedina mala hidroelektrana na tom popisu je MHE Mataković iz Gornjeg Zvečaja snage 2 × 15 kW (iako se, zapravo, tehnički radi o jednom postrojenju, ono se vodi pod dva vlasnika) , a tu su i dvije elektrane na biomasu: u tvrtki Univerzal u Varaždinu (snage 2,74 MW) i u sklopu drvne industrije Strizivojna Hrast (snage 3 MW), četiri elektrane na bioplin (Ivankovo 1 i 2 te Tomašanci 1 i 2) ukupne snage 4 MW te tri kogeneracijska postrojenja (u sklopu pogona Termoplina u Varaždinu, Sladorane u Županji i bazena Kantrida u Rijeci) ukupne snage 10,493 MW. No, ta bi se snaga u 2012. godini trebala značajno povećati i to na gotovo 175 MW. Tako barem pokazuju podaci HROTE-a od 15.12.2011. godine o postrojenjima s kojima je sklopljen ugovor o otkupu električne energije, ali koja su još u raznim fazama ostvarivanja i do toga dana još nisu puštena u pogon i nisu još u sustavu poticaja. Od toga je osam vjetroelektrana (ukupne snage 149,5 MW), čak 62 nova FN sustava (ukupne snage 3,71642 MW, što znači da će svakako trebati ukloniti granicu od 1 MW za poticanje FN sustava, a koja i dalje postoji u podzakonskim propisima), jedna nova mala hidroelektrana (na Orljavi kod Pleternice, snage 220 kW), četiri postrojenja na biomasu (snage 16,35 MW) i šest bioplinskih postrojenja (snage 5,135 MW). Pri tome treba napomenuti da su neka od tih postrojenja već dovršena i da je u tijeku probni pogon te posljednji koraci administrativne procedure pa će oni vrlo skoro također postati povlašteni proizvođači. Dodaju li se tome već dulje vrijeme najavljivane značajnije izmjene u zakonima i pozakonskim propisima o obnovljivim izvorima energije, što će sada biti zadatak nove Vlade, ne treba sumnjati da će struje iz obnovljivih izvora biti još više. No, zbog toga bi svakako trebalo povećati naknadu za poticanje primjene obnovljivih izvora koju plaćaju svi potrošači električne energije, a koja već tri godine ostaje na neopravdano niskih 0,5 lipa po kW h, no koju je Vlada na odlasku (vjerojatno kao posljednju 'populističku' mjeru koju je još mogla donijeti) zadržala i za 2012. godinu.