Zašto bi nuklearka bila bolje rješenje za Hrvatsku od vjetro ili solarnih elektrana, Slobodna Dalmacija je pitala prof. dr. Zdenka Šimića, predsjednika Hrvatskog nuklearnog društva, inače predavača na zagrebačkom FER-u. "Danas hrvatska industrija nije u stanju značajno sudjelovati u pothvatima izgradnje vjetroelektrana. To sliči na koncepciju prehrane kolačima u doba gladi, i to uvoznima. Vjetroelektrane puno koštaju, a ne rješavaju problem. Više od 80% se radi o uvoznoj opremi, pa je to daleko gore nego da se izravno uvozi električna energija. Prošle smo godine imali uvoz 60% električne energije, uključujući u to i Krško, znači 40% je bio čisti uvoz. No, to je bio ekonomski uvoz jer je bilo jeftinije uvoziti struju nego kupovati mazut za termoelektrane u Sisku i Rijeci. Dakle, platiti pet puta skuplju struju iz vjetra, umjesto da to uvezeš, nije rješenje. Gradnja nuklearne elektrane s reaktorom ne većim od 700 MW je važna i da pokrene ekonomske potencijale Hrvatske. Na tih par milijardi kuna potrebnih za gradnju NE možemo angažirati najmanje 50% u domaćoj industriji, ima puno komponenata od građevinskih do strojarskih na kojima možemo sudjelovati. Tako je napravljeno u vrijeme gradnje Krškog", rekao je Šimić u intervjuu. 
Naveo je da mu nije jasna politika koju hrvatska Vlada vodi prema vjetroelektranama. "Za fotonaponske elektrane ne želi dozvoliti velike snage i velike poticaje, a za vjetar se čini da će biti drugačiji pristup. Sad se govori o potrebi unapređenja elektroenergetskog sustava na jugu Hrvatske kako bi se omogućila izgradnja vjetroelektrana. To je suludo! Ide se dakle za uvozom skupog inozemnog sustava za proizvodnju energije koji rade kad hoće, odnosno kad vjetar puše, a za to ćeš se istrošiti gradnjom distribucijskog sustava. Končar je istina, razvio vjetroagregat, ali on još nije dovoljno ispitan u radu, nije spreman za upotrebu pa se ugrađuje uvozni. Zašto se ne pričeka malo da se naša industrija osposobi za proizvodnju tih sustava, a u međuvremenu možemo raditi nešto što možemo, primjerice bioplin", misli Šimić. 
Na pitanje zašto tvrdi da je struja iz vjetroelektrana toliko skuplja Šimić je odgovorio da je nuklearna elektrana pouzdanija je od vjetroelektrane koja proizvodi struju samo kad ima vjetra, a kad nema vjetra, sustavu daju stabilni izvori koji ne ovise o vremenskim uvjetima. "Osim toga, jedna nuklearka zapošljava i do tisuću ljudi, a vjetro ili solarne elektrane rade na daljinski upravljač s minimalnim brojem ljudi. Treba znati da već današnji kapaciteti vjetroelektrana u Hrvatskoj prave takve probleme da je to dodatna cijena na koju nitko nije računao. To samo povećava cijenu rada ukupnog elektroenergetskog sustava. Danas na tržištu najviše vrijedi kada svoj energetski potencijal možeš koristiti, plasirati na tržište. Proizvodiš li struju kad drugome ona treba, pa ju možeš prodat. Zbog toga su vjetroelektrane slabije rješenje. Bosna sada kreće u gradnju čak 7 hidrocentrala i mi smo u energetskom pogledu daleko iza njih, a to će se tek pokazati idućih godina", izjavio je prof. dr. Šimić.