Radi istinitog i objektivnog informiranja javnosti o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH, a povodom izjava pojedinih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini, vlada FBiH je priopćila kako su neistinite tvrdnje da ona nije ispunila svoje obveze kada je riječ o izmjeni zakonske regulative koja se odnosi na zabranu izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane. 

Vlada FBiH je na svojoj 261. sjednici (koja je održana 1. travnja) utvrdila i u hitan postupak uputila Parlamentu FBiH Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH. Propisano je da se ukida izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, što je i ključna dozvola za gradnju takvih postrojenja. 

"Također je propisano i da podnositelji zahtjeva za izdavanje energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju sklopljene ugovore o dodjeli koncesije, trebaju u roku od tri godine dovršiti zahtjev za izdavanje energetske dozvole. Jedna od novih odredbi je da je mala hidroelektrana (mHE), a koju zakon nije do sada poznavao, hidroenergetski objekt instalirane snage do i uključivo 10 MW", navodi se u priopćenju za javnost vlade FBiH.

 

Gornja granica 

Ovakve izmjene i dopune zakona su predložene nakon što je vlada FBiH zadužila nadležna federalna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi zabrane izgradnje malih hidroelektrana

Inače, ove zakonske izmjene su donesene nakon cjelovite analize propisa koji se odnose na gradnju energetskih postrojenja, održanih sastanaka i prihvaćenih inicijativa s organizacijama za zaštitu rijeka i okoliša, kao i provedene javne rasprave. Također, i jasnog obrazloženja da se u Europi sve više prihvaća 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju su podržali Europsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Europska komisija.

 

Dnevni red 

Predstavnički dom Parlamenta FBiH na 21. redovnoj sjednici (koja je održana 27. travnja) nije prihvatio da prijedlog ovog zakona razmatra po hitnom postupku, nego ga je vratio u redovnu proceduru. Nakon razmatranja, donio je zaključak kako prihvaća tekst nacrta te smatra da može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga zakona te, također, da predlagač uzme u obzir i pisane primjedbe iz rasprave i ugradi u prijedlog teksta zakona i uputi u parlamentarnu proceduru. 

Ovaj zaključak s tekstom nacrta zakona upućen je vodstvu Doma naroda Parlamenta FBiH koji još uvijek nije stavio na dnevni red tekst zakona. 

Javnost treba znati da tek po razmatranju zakona u Domu naroda Parlamenta FBiH, vlada može utvrđivati tekst prijedloga zakona, a to će učiniti u najkraćem mogućem roku. 

Sukladno tomu, jedino je vlada FBiH do sada završila svoj dio obveza oko donošenja zakonskih propisa koji se odnose na ovu temu te poziva tamošnji parlament da završi svoje, a zastupnike koji su tijekom rasprave bili "najglasniji" da ovaj zakon iz hitne vrate u redovnu proceduru, da istinito informiraju, a ne dezinformiraju javnost svojim političkim izjavama.