Otočni forum za čistu energiju europskih otoka započeo je u srijedu u Podstrani, a ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić tom je prilikom najavio da će se Hrvatska tijekom predsjedanja Europskom unijom zauzimati za uspostavu energetske unije.

Istaknuo je da Otočni forum predstavlja prekretnicu u pripremi aktivnosti Hrvatske tijekom predsjedanja Europskom unijom , uključujući i aktivnosti u okviru Deklaracije o održivosti otok koju je Europska unija donijela 2017. godine. Europska unija ima više od 2.000 naseljenih otoka, koji imaju pristup različitim izvorima energije, posebno obnovljivim, ali i da se mnogi još oslanjaju na skup uvoz fosilnih goriva, objavio je Energy press.

I naši otoci žele čistu energiju

U veljači je 26 europskih otoka službeno pokrenulo svoj prijelaz na čistu energiju, uz potporu Tajništva “Čista energija za EU otoke”. “Ponosni smo što su od 1.244 otoka u Hrvatskoj četiri na tom popisu: Brač, Hvar, Korčula i Cresko-lošinjski arhipelag,” dodao je Ćorić. Direktorica Europske komisije za energiju Ditte Juul Jorgensen istaknula je da je “zeleni prijelaz” odnosno “ozelenjivanje” jedan od visokih prioriteta EU. “Vjerujemo kako će Hrvatska tijekom svojeg predsjedanja EU-om dati svoj doprinos afirmaciji ozelenjivanja Europe,” kazala je.

Prepreke

Napomenula je da u dekarbonizaciji otoka postoje i prepreke, spomenuvši u tom kontekstu prostorne planove koji na otocima sprečavaju uvođenje nekih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane. Po njenim riječima, takve će prepreke članice Europske unije trebati rješavati zakonskom regulativom. Ministar Ćorić je u izjavi novinarima na marginama foruma rekao kako je tranzicija na obnovljive izvore energije dugotrajan proces. “Postoji ideja je da cijela Europa do 2050. bude klimatski neutralna. Hrvatska je u tom smislu u nešto boljoj poziciji, jer naše gospodarstvo nije toliko orijentirano na industrije koje onečišćuju i tom kontekstu ta tranzicija je nešto što nas čeka u sljedećim desetljećima,” kazao je Ćorić.

Nafta i plin

Na upit je li paradoksalno da Hrvatska istovremeno s uvođenjem obnovljivih izvora energije istražuje nalazišta ugljikovodika, Ćorić je odgovorio niječno, rekavši kako Hrvatska, kao što to rade i druge zemlje, mora znati svoje potencijale i u fosilnim gorivima. “Treba otkloniti bilo kakvu mogućnost da će na taj način doći do ugroze okoline. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika ne može se dogoditi u bilo kakvim zaštićenim prostorima te se može dogoditi samo uz privolu jedinica lokalne samouprave”, kazao je Ćorić.

Financiranje

Zastupnik Europskom parlamentu Tonino Picula novinarima je izjavio kako je izvjesno da će se aktivnosti na uvođenju obnovljivih izvora energije na otocima u Europskoj uniji nastaviti i u novom financijskom razdoblju. “Dobio sam informaciju kako se Europska komisija složila s prijedlogom mojega ureda da se proces nastavi i nakon lipnja 2020. s novim akcijskim planom,” rekao je Picula, koji se u Europskom parlamentu u sadašnjem ali i proteklom sazivu, zauzimao za interese otoka.

Podsjetio je i na prijedlog Europskog parlamenta da se u idućem financijskom razdoblju osigura “gotovo pet milijardi eura kao financijska masa za kompenzaciju svima onima koji će biti u gubitku”, jer prelazak na varijantu čistih izvora energije košta te će mnogi sektori biti pogođeni.