Uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a "može igrati vrlo važnu ulogu u našoj sigurnosti opskrbe", a također doprinosi ciljevima EU-a za smanjenje emisija, priopćila je Europska komisija u četvrtak nakon poslovnog foruma na temu uvoza američkog plina u EU. Ipak, na marginama skupa neslužbeno se moglo čuti da EU propitkuje ugljični otisak tog plina, posebno u svjetlu europske klimatske politike te da se očekuje da će nakon 2030. potrošnja plina početi padati. 

Uzajamna korist


Europa i SAD imaju „zajednički cilj“ daljnjeg razvoja trgovine ukapljenim prirodnim plinom, izjavio je jučer povjerenik EU za klimu i energiju Miguel Arias Cañete na završetku prvog poslovnog foruma EU-a na visokoj razini o energetici. Govoreći zajedno s američkim tajnikom za energiju Rickom Perryjem, Cañete je naglasio "uzajamnu korist" jačanja izvoza američkog LNG-a u Europu - kako iz aspekta energetske sigurnosti, tako i iz klimatske perspektive. 

Izvoz američkog LNG-a u Europu porastao je za 272 posto od kada su se američki predsjednik Donald Trump i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sastali u srpnju prošle godine. "U prvom tromjesečju 2019. EU je uvezla 13% svog LNG-a iz SAD-a, u usporedbi s 5% prošle godine, uzimajući 35% udjela izvoza američkog LNG-a u tom razdoblju, u odnosu na 11% u prethodnoj godini", rekao je Cañete.Očekuje se da će potražnja za američkim plinom u Europi ostati jaka barem do 2030. godine. 

Problematičan ugljični otisak

Euractiv piše da EU dužnosnici privatno kažu kako će se 'prozor mogućnosti' za izvoz LNG-a u Europu početi smanjivati ​​nakon 2030. godine zbog ograničenja emisije ugljičnog dioksida u EU. "Od 2030. nadalje, potrošnja plina u Europi će početi opadati", rekao je dužnosnik EU-a koji je informirao novinare nakon sastanka EU-a i SAD-a. Ipak, postoji niz pitanja vezanih uz ugljični otisak uvezenog LNG-a, istaknuo je taj dužnosnik. 

Iako nema dostupnih statističkih podataka, dužnosnici kažu kako je "vrlo jasno" da je uvezeni američki LNG više ugljično opterećen nego plin koji dolaze plinovodima iz Norveške ili Rusije. Nejasno je postoji li uopće sustav monitoringa ugljičnog otiska plina iz škriljaca koji se ukapljuje i prevozi diljem svijeta iz SAD-a.