Projekt izgradnje LNG-terminala na Krku se ne vodi sukladno industrijskoj praksi, što će imati negativan utjecaj na financiranje projekta i rok njegove realizacije, naglasio je stručnjak za LNG Bernard Luka Baraka na tribini ORaH-a o energetskoj politici u Hrvatskoj. Govoreći detaljno o dobroj industrijskoj praksi Baraka je primjerice naveo da je okupljanje partnera i osnivanje firme te definiranje tržišta i tržišnih kapaciteta uobičajeno prvi korak u projektu, dok je to u Hrvatskoj stavljeno kao posljednja faza projekta. S druge strane, izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola u industrijskoj praksi je posljednja faza, dok se kod nas nameću kao prvi koraci projekta. "Ako se definira kapacitet terminala od 6 milijardi m3 plina i zatim poziva zakupce kapaciteta mogu se dogoditi tri opcije: potražnja za kapacitetima može biti manja, čime je projekt nerentabilan, iskaz interesa može biti jednak idejnom kapacitetu, što je rijetkost, ili potražnja može biti veća, što znači da opet treba drugačije dimenzionirati projekt, što je gubitak vremena i novca", objasnio je Baraka, uvjeren da će ovako vođen projekt imati poteškoća s financiranjem. 
On se pozabavio i analizom projekta istraživanja ugljikovodika u Jadranu i to na osnovi javno dostupnih podataka iz PSA (eng. Production Sharing Agreement). Rezultati analize pokazali su kako je dosadašnja komunikacija Agencije za ugljikovodike krivo procijenila udio prihoda za RH. Baraka je zaključio da Hrvatskoj neće ostati 55-60% prihoda od proizvedenih ugljikovodika kao što se javno komuniciralo, već je za očekivati da će RH imati korist od 40 do 50 % u odnosu na proizvedene ugljikovodike. Nadalje, ugovor o podjeli ugljikovodika ne spominje naknadu neizravnih gubitaka, odnosno neostvarene i propuštene dobit u slučaju gubitaka u turizmu do kojih bi došlo uslijed havarije. Koncesionar također nema definiranu obavezu korištenja Janafovih naftovoda za transport nafte te nema obavezu kvote i razine stručnosti zapošljavanja kadrova iz Hrvatske, čime naše potencijale nećemo iskoristiti. Također, PSA koje je objavljen ne spominje opciju ulaska u partnerstvo države u proizvodnji ugljikovodika u slučaju pronalaska bogatih rezervi što Hrvatsku također stavlja u nepovoljnu poziciju. 
Čelnica ORaH-a Mirela Holy najavila je da će s prijedlogom interpelacije u Saboru otvoriti prijedlog rasprave o odgovornosti ministra Vrdoljaka za provedbu projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Idućeg tjedna u Saborui će pokušati prikupiti dovoljan broj od 10% potpisa saborskih zastupnika, a to je 16 potpisa. Ako u tome uspije, uputit će interpelaciju u proceduru, nakon čega se u roku mjesec dana to mora raspraviti u Saboru. "Neću se fokusirati na ekološke aspekte projekta, koji su izuzetno sporni jer je Jadran plitko i zatvoreno more u kojem bi bilo kakva havarija naftne platforme mogla dugoročno uništiti okoliš i ekonomiju cijelog obalnog područja, nego o proceduralnim propustima", istaknula je Holy.