Konzorcij koji razvija plinsko polje Shah Deniz u Azerbajdžanu, iz kojeg bi plin trebao doći u Europu, donio je ključnu odluku o financiranju druge faze razvoja tog plinskog polja. Ta odluka ključna je za razvoj tri plinovoda kojima će se plin dopremiti u Europu, a to su Južnokavkaski plinovod (SCPX), Trans-anadolijski plinovod (TANAP) i Transjadranski plinovod (TAP). Ujedno je donesena odluka o početku gradnje plinovoda TAP, dugačkog 870 km, koji će povezati TANAP s Grčkom, Albanijom i Italijom. Ti plinovodi čine Južni plinski koridor, a prilikom svečanosti u Bakuu Hrvatska je potpisala Memorandum o suradnji s  s predstavnicima Albanije i Crne Gore, kako bi se stvorili preduvjeti za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji će se u albanskog Fieri nadovezati na TAP, te će se povezati s hrvatskim plinskim sustavom. Tim plinovodom bi jednog dana trebalo poteći maksimalno pet milijardi m3 plina. Studija izvodivosti bit će gotova krajem ožujka iduće godine, no ministar gospodarstva Vrdoljak već je izjavio da će konačna odluka o rokovima za njegovu izgradnju biti donijeta u sljedećih nekoliko tjedana, jer "Hrvatska želi da izgradnja Jadransko jonskog plinovoda (IAP) krene istodobno s TAP-om, dakle 2015., a najkasnije 2016". Takve najave pokazuju elementarno nerazumijevanje i neinformiranost o projektu jer plinu iz kaspijske regije ne treba se uskoro nadati. U prvoj fazi razrade polja Shah Deniz plinom će se opskrbljivati plinovod TAP 2018., a tek u drugoj fazi, dakle tek na obzoru 2020.-2030., može se računati da će biti plina i za plinovod IAP koji će prolaziti našim teritorijem. Zanimljivo je da se predstavnik BiH nije pojavio na potpisivanju Memoranduma jer je bio u Moskvi dogovarati novi ugovor s Gazpromom.
"Količine će biti veće od naših potreba, a naš je gospodarski cilj biti zemlja koja u regiji ima najbolju infrastrukturu, najjeftiniji energent, kako bi povukli industriju koja se na tome bazira iz Mađarske, Austrije, Slovačke ili Češke, jer će već transport plina do tih zemalja biti skuplji. Time Hrvatska postaje konkurentnija", kaže Vrdoljak. Druga faza razvoja polja Shah Deniz podrazumijeva bušenje i privođenje proizvodnji 26 podmorskih bušotina i podizanje dvije plinske platforme povezane mostom. Podrazumijeva se i gradnja zemaljske infrastrukture u Sangachalu, a godišnja proizvodnja i transport iznosit će 16 milijardi m3 plina godišnje. Prve isporuke u Grčku i Tursku očekuju se 2018., a u Italiju 2019. godine. Investicija u Shah Deniz 2 i dva plinovoda TANAP i TAP iznosit će 45 milijardi dolara, objavio je BP.