Ministar energetike Slaven Dobrović govoreći danas na konferenciji Central & Eastern European Gas najavio je da se u narednom periodu očekuje konsolidacija tržišta na razini distribucije i opskrbe plinom, što će po njemu pozitivno utjecati na gospodarstvo i dati veću kvalitetu usluge potrošačima. Bit će to očigledno reakcija na prijedlog izmjena Zakona o tržištu plina, koji bi se uskoro trebao donijeti u Saboru. "Trenutno fragmentirano tržište u distribuciji i opskrbi će se okrupniti, a energetski regulator se treba transformirati i preuzeti odgovornost za kompetitivnost i otvoreno tržište", kazao je Dobrović i naglasio da industrija i kućanstva trebaju imati dostupnu i konkurentnu cijenu plina. Ministar je istaknuo projekt LNG-terminala na Krku, koji bi se prema planu trebao realizirati 2019., što će dodati sigurnosti opskrbe zemlje i regije, a plin kao gorivo alternativno je rješenje za cestovni i pomorski transport. Odluka o europskom sufinanciranju terminala očekuje se vrlo brzo. Hrvatska svoju energetsku strategiju ipak bazira na obnovljivim izvorima energije,a cilj je do 2050. zadovoljiti sve uvjete za smanjivanje stakleničkih plinova za 80% u odnosu na baznu godinu. Potencijal obnovljivaca tu je ogroman, smatra ministar, dok će plin poslužiti kao odlično tranzicijsko gorivo na putu prema dekarbonizaciji društva. U energetskoj strategiji naglasak će biti na primjeni naprednih mreža kako bi se lakše integrirali obnovljivci. 
Predsjednik Uprave INA-e Zoltan Aldott istaknuo je da je ta kompanija u zadnjih sedam godina uložila 20 milijardi kuna prema čemu je "INA junak hrvatskog energetskog sektora" kao moderna, učinkovita i niskozadužena kompanija s izvrsnim investicijskim perspektivama. Stoga je plan povećati proizvodnju naftnih derivata za 50% u narednih pet godina, a od države očekuje jasan zakonodavni signal vezan za biogoriva, što je povezano s razmišljanjima o budućnosti RN Sisak, a očekuje da u budućnosti bude prepoznata i perspektiva plinskog povezivanja sa Srbijom i BiH, kao i s Mađarskom i Ukrajinom. U budućnosti INA-u zanimaju nove koncesije za istraživanje ugljikovodika te stabilan regulatorni okvir. "2017. očekujemo novi pozitivan iskorak, potpunu liberalizaciju plinskog tržišta, za što se dugo zalažemo. Takve pozitivne iskorake trebamo i u drugim segmentima, što će ohrabriti investitore da dođu i ostanu u Hrvatskoj", rekao je Aldott. Na panel diskusiji o liberalizaciji tržišta plina vlasnik PPD-a Pavao Vujnovac kazao je da se u Hrvatskoj ide prema potpunom otvaranju plinskog tržišta, iako mnoge zemlje imaju određene alate za očuvanje sigurnosti opskrbe "kako ne bi bilo iznenadnih cjenovnih skokova koja kućanstva ne bi mogla podnijeti". On kao sudionik na tržištu osobno smatra da se hrvatsko tržište plina neće posve otvoriti. Janez Kopač iz tajništva Europske energetske zajednice JI Europe kao značajnu barijeru za neometan razvoj tržišta plina u ovom dijelu Europe naveo je npostojanje interkonekcija i tarife za transport plina. "Tarifa za izvoz LNG-a iz Hrvatske na razini sedam eura po MWh napravljena je da ubije LNG projekt u začetku", bio je otvoren Kopač, a kao loš primjer naveo je i tarifu za transport plina iz Mađarske u Srbiju. Kao "Kvaku 22" istaknuo je interkonekcijeske plinske projekte zemalja članica EEZJE-a na PECI listi, koji ne mogu dobiti financiranje zato što nisu na PCI listi, a na njoj ni ne mogu biti zato što te zemlje nisu EU članice. Takvih projekata je čak osam, a EEZ traži način da osigura lakše financiranje.