Načelnica Općine Omišlja Mirela Ahmetović na konferenciji za novinare izvijestila je da su predstavnici Europske komisije bili u Omišlju kako bi ih izvijestila o negativnom stajalištu općine u vezi s izgradnjom plutajućega LNG terminala. Do njihovog dolaska došlo je angažmanom europskog parlamentarca Ivana Jakovičića i lokalne samouprave a u Omišlju su bili predstavnik Glavne uprave za energetiku Europske komisije Adam Szolyak i Denis Redžepagić iz predstavništva EK u Hrvatskoj. Naglasila je da Omišalj i Primorsko-goranske županije smatraju da plutajući LNG terminal nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, a studija utjecaja na okoliš, dodala je, nije ni stručna ni cjelovita. Upozorila ih je o kršenju hrvatskih zakona, europskih direktiva i Europske povelje o lokalnoj samoupravi. 
Po riječima načelnice Ahmetović, predstavnik Europske komisije s nevjericom je primio informaciju da Općinu Omišalj ignoriraju nositelji projekta, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Vlada. Ahmetović kaže kako je rekao da je LNG terminal važan za Europsku uniju, ali ne toliko da bi se ratovalo s jedinicama lokalne samouprave. Po njezinim riječima, predstavnik EK tražio je dodatna objašnjenja, posebice o razlici između kopnenoga i plutajućega LNG terminala. Ahmetović je rekla da Općina Omišalj nikada nije dobila odgovor u vezi sa studijom isplativosti plutajućega LNG terminala, niti je dobila tu studiju na uvid. Novinarima je pokazala dokument "Makroekonomski učinci terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku", koji je izradio Ekonerg u siječnju 2016., a sufinanciran je novcem Europske unije. Ne govoreći od koga je dobila dokument istaknula je da se u dokumentu daje prednost kopnenom terminalu i odbacuje isplativost i korist od izgradnje plutajućeg terminala. Ona kaže da je u tom dokumentu napravljena usporedna analiza plutajućega i kopnenog terminala s ekološkoga, tehnološkog i financijskog aspekta koji ide u korist kopnenog terminala te da je iz njega jasno zašto su ga sve zainteresirane strane tajile od javnosti, jer je druga Ekonergova studija za potrebe FSRU dala drugačije rezultate, i to u korist FSRU. 
Primjerice, Novi list je izvijestio da u toj studiji stoji da je manjak prihoda od turizma u slučaju izgradnje terminala na 30 godina procijenjen na 30 milijuna kuna, dok LNG Hrvatska na temelju novije Ekonergove studije kaže da će otok imati značajnu korist od terminala i u tom segmentu. Tu su i drugačiji zaključci studija vezano za korištenje morske vode za uplinjavanje. Ahmetović se zapitala je li uopće moguće vjerovati zaključcima dviju tako potpuno suprotstavljenih dokumenta i njihovim izrađivačima. Ocijenila je kako se vidi da je regulativa za plutajući terminal manjkava, a po financijskoj analizi, kopneni terminal je financijski povoljniji, rekla je. Na novinarsko pitanje zastupa li nečije interese, Ahmetović je odgovorila kako zastupa interese 3500 stanovnika Omišlja i da je dužna štititi hrvatske zakone. Na pitanje imaju li predstavnici Europske komisije ikakve ingerencije u vezi s LNG terminalom, odgovorila je da oni nisu došli biti medijator među Vlade i lokalne zajednice i miješati se u hrvatsku zakonsku regulativu. "Dat će novac samo za one projekte koji su zakonski potpuno čisti", rekla je Ahmetović i ustvrdila kako LNG-projekt to sigurno nije. Načelnica Omišlja pozvala je premijera Andreja Plenkovića i ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da odgovore hrvatskoj javnosti i sufinancijerima u Europskoj uniji zašto taje i skrivaju dokumente o projektima koji su financirani javnim novcem.