Europska komisija utvrdila je da su hrvatski planovi potpore izgradnji i radu terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP) na otoku Krku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Projekt će pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji opskrbe energijom, a pritom neće neopravdano narušiti tržišno natjecanje, priopćeno je iz Europske komisije. 

"Novi terminal za UPP u Hrvatskoj pridonijet će sigurnosti opskrbe energijom i tržišnom natjecanju na korist građana regije. Odobrili smo mjere potpore koje Hrvatska planira dodijeliti jer su ograničene na ono što je potrebno za realizaciju projekta i u skladu su s našim pravilima o državnim potporama", izjavila je povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager

Danas odobrenim mjerama poduprijet će se izgradnja i rad plutajućeg terminala za UPP, koji se sastoji od plutajuće jedinice za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU brod) i priključaka na nacionalnu mrežu za transport plina. Od 2021. iz terminala za UPP u hrvatski transportni sustav otpremat će se 2,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina godišnje.

 

Naknada za sigurnost opskrbe 

Ukupni troškovi ulaganja u izgradnju terminala iznose 233,6 milijuna eura i financirat će se izravnim sudjelovanjem vlasnika društva odgovornog za projekt terminala za UPP u kapitalnim troškovima u iznosu od 32,2 milijuna eura. Zatim, doprinosom u iznosu od 101,4 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe, kojim centralizirano upravlja Europska komisija putem Izvršne agencije za inovacije i mreže (INEA), te izravnim financijskim doprinosom iz hrvatskog državnog proračuna u iznosu od 100 milijuna eura. 

Osim toga, Hrvatska će odobriti posebnu „naknadu za sigurnost opskrbe”, koja se financira pristojbama koje operator plinskog transportnog sustava naplaćuje korisnicima uz tarifne stavke za transport plina, u slučaju da prihodi od zakupa terminala ne budu dovoljni za pokrivanje operativnih troškova.