Europska komisija pozvala je u četvrtak Hrvatsku da objasni kršenja pravila na tržištu plina i poduzme mjere da to ispravi. Hrvatska sada ima rok od dva mjeseca da izvijesti Komisiju o poduzetim mjerama po tom pitanju, a ako EK ne bude zadovoljna poduzetim moguće je sudovanje. Komisija je poslala tzv. obrazloženo mišljenje Hrvatskoj u pogledu njezinih propisa o tržištu plina. EK zamjera da aktualni hrvatski propisi stvaraju neopravdane prepreke izvozu plina iz domaće proizvodnje, ograničavaju uvoz plina iz ostalih država članica i dovode do kašnjenja u otvaranju tržišta plina, što je u suprotnosti s pravilima o slobodnom kretanju robe, Direktive o plinu i Uredbe o plinu. Konkretnije, Hrvatskoj se izgleda zamjera što su i dalje mogućnosti za izvoz hrvatskog plina ograničene radi slabijeg kapaciteta interkonekcijskog plinovoda s Mađarskom. Plinacro je 2014. potpisao ugovore za projektiranje kompresorske stanice kako bi se riješio taj problem koji opterećuje hrvatsko-mađarske odnose. Tada je istaknuto da će snažniji izvoz plina u Mađarsku biti moguć 2017. godine. Također, Zakonom o tržištu plina određeno je da hrvatski plin treba biti isporučen u hrvatski transportni sustav i prvenstveno ponuđen hrvatskim kupcima, što jamči bolju kontrolu nad domaćim rudnim blagom ali se može smatrati i pritiskom na tržišnu utakmicu. Osim toga, jedna od problematičnijih stavki mogao bi biti članak 5a Zakona o tržištu plina iz 2014. koji nalaže Ini da svoj plin po reguliranim uvjetima prodaje opskrbljivačima u obvezi javne usluge za potrebe kućanstava. Tada je određeno da Vlada može na rok ne dulji od tri godine i odrediti cijenu po kojoj se taj plin trži, što snažno pogađa Inu koja za velik dio svoje proizvodnje ima reguliranu cijenu koja je u međuvremenu i pala. 
Ina je do travnja 2015. HEP-u plin za potrebe kućanstava prodavala po 1,71 kn/m3 da bi to odlukom Vlade zatim palo na 1,59 kn/m3. Na tako reguliranoj prodaji plina je Ina 2014. uprihodila 260 mil. kn manje, dok su lani negativni utjecaji regulirane cijene djelomično ublaženi slabijom kunom u odnosu na dolar. Takav režim prodaje domaćeg plina trebao bi trajati do 2017. kada bi se u konačnici i trebalo liberalizirati tržište plina za kućanstva. Ina je vezano za spomenutu plinsku problematiku, uključujući i plin koji joj je "oduzet" iz plinskog skladišta Okoli i prodan na dražbi, pokrenula nekoliko tužbi na hrvatskim sudovima, a postupci su u tijeku. 
Također, EK prigovara da postojeći pravilnik o cijenama za potrošače koji nisu u kategoriji kućanstava i režim pristupa te raspodjele kapaciteta za sustave skladišta plina nisu u potpunosti u skladu s pravilima EU-a za unutarnje energetsko tržište, navodi Komisija. Hrvatska sada ima rok od dva mjeseca kako bi obavijestila Komisiju o poduzetim mjerama za poboljšanje tog stanja. Ako Komisija ne bude zadovoljna s hrvatskim odgovorima, može odlučiti uputiti predmete Sudu Europske unije, no obično se predmeti riješe i prije. Uputili smo upite MINGO-u i HERA-i vezano za problematiku. Iz MINGO-a ni nakon više ponovljenih upita i čekanja u trajanju od dva tjedna nismo dobili obrazloženje o detaljima obrazloženog mišljenja koja je poslala EK, niti što namjeravaju poduzeti vezano za tvrdnje zbog kojih Hrvatskoj prijeti sudski spor pred Europskim sudom. Ni u HERA-i nismo imali više sreće. Tamo kažu da ne raspolažu obrazloženim mišljenjem pa nam ne mogu odgovoriti na pitanja. Ipak, prilikom izmjena Zakona o tržištu plina, koje su se ovdje pokazala sporne HERA je u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti dužna dati mišljenje. "Temeljem navedenih odredbi, a na zahtjev Ministarstva gospodarstva, HERA je, između ostalog, u prosincu 2012. dala mišljenje na prijedlog Zakona o tržištu plina, a dio prijedloga HERA-e iz navedenog mišljenja je usvojen", kažu u HERA-i ne odgovorivši na pitanje kakav je bio konkretan stav te agencije oko pitanja koja su se sada pokazala spornima.