Udruženje ENTSOG koje okuplja europske operatore plinskog transportnog sustava objavilo je Procjenu opskrbe plinom Europske unije za zimu 2021.-2022. uzevši u obzir tržišne okolnosti i u različite scenarije. ENTSOG konstatira da je početkom mjeseca zapunjenost plinskih skladišta bila na netipično niskoj razini  od 831 TWh, u odnosu na 1.053 TWh 2020. Plinska infrastruktura nudi dovoljno fleksibilnosti koja osigurava sigurnost opskrbe na istoj razini kao prethodnih godina. Ipak, to su najniže razine plina u skladištu u zadnjih šest godina. 

No, u slučaju hladne zime, plinsko tržište trebalo bi povećati uvoz plina iz plinovoda ili preko LNG terminala od pet do 10% više u odnosu na makismalne volumene u prethodnim godinama. Rano povlačenje plina iz skladišta berzo bi moglo isprazniti plinska skladišta te povećati manjak u ostatku zimske sezone. Regija Jugoistočne Europe, u kojoj je s radom započeo plinovod Južni tok i plinovod TAP koji su donijeli nove količine plina u manjem je riziku od manjka plina. No, zemlje koje su opskrbom vezane za Ukrajinu i baltičke zemlje. 

Scenarij za hladnoću

Sve europske zemlje osjetljive su na poteškoće dobave iz Ukrajine. Hrvatska je zahvaljujući LNG terminalu u znatno boljem položaju nego prije, pošto može dobaviti plin neovisno o mogućim poteškoćama u opskrbi plinovodima. Ipak, ENTSOG-ov izvještaj sugerira da referentni scenarij koji uzima prosjek 10 zadnjih zimskih sezona sugerira 2,1% manju potražnju za plinom u odnosu na prethodnu zimu, koja je također bila hladnija. 

No hladna zima dovela bi do čak 13,5% manjka plina u odnosu na prethodnu zimsku sezonu, što je zabrinjavajuće. Dvotjedna izrazita hladnoća u odnosu na prosjek zadnjih deset godina dovela bi do manjka od 17% u odnosu na prethodnu zimu, dok bi izrazito hladno vrijeme značilo i 20% manjka plina na tržištu, s vrhom dnevne potražnje u tom scenariju na razini većoj od 30% u odnosu na prethodnu zimu.