Nakon što je dogovor postignut oko poreza naftašima, članice EU-a su u petak ujutro započele razgovore o sljedećem potezu EU za obuzdavanje krize cijena energije. Mnoge zemlje žele da bude široka gornja granica cijene plina, iako se druge - ponajprije Njemačka - i dalje protive. "Sve ove privremene mjere su jako dobre, ali da bismo pronašli rješenje za pomoć našim građanima u ovoj energetskoj krizi, moramo ograničiti cijenu plina", rekao je hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović po dolasku na sastanak u petak. Cijene plina na europskim burzama u trenutku razgovora u Bruxellesu kretale su se oko 190 EUR/MWh, fjučersima za prosinac trgovalo se po 215 EUR/Mwh, a i u prvom kvarlatu 2023. cijenu su na visokih 207 EUR/MWh. 

Rogovi u vreći 

Petnaest zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Poljsku, ovaj je tjedan zatražilo od Bruxellesa da predloži ograničenje cijena za sve veleprodajne transakcije plina kako bi se obuzdala inflacija. Ograničenje bi trebalo biti postavljeno na razinu koja je "dovoljno visoka i fleksibilna da dopusti Europi da privuče potrebne resurse", rekle su Belgija, Grčka, Poljska i Italija u bilješci u kojoj objašnjavaju svoj prijedlog u koji je Reuters imao uvid u četvrtak. Zemlje su osporile tvrdnju Komisije da bi široka gornja granica cijene plina zahtijevala "značajna financijska sredstva" za financiranje hitne kupnje plina ako tržišne cijene probiju gornju granicu EU-a. 

Belgijski ministar energetike Tinne Van der Straeten rekao je da će biti potrebno samo 2 milijarde eura, budući da većina europskog uvoza potpada pod dugoročne ugovore ili dolazi naftovodom bez lakih alternativnih kupaca. To bi bio djelić od 140 milijardi eura koliko EU očekuje da će naplatiti namete na dobit od energetskih tvrtki. Diplomatska natezanja No Njemačka, Austrija, Nizozemska i drugi upozoravaju da bi široka ograničenja cijena plina mogla ostaviti zemlje u problemima s kupnjom plina ako se ne mogu natjecati s kupcima na cjenovno konkurentnim globalnim tržištima. 

Taj argument je vrlo dvojben, jer EU trenutno plaća višestruko skuplji plin nego SAD, kao i trećinu skuplje nego u Aziji. Diplomat iz jedne zemlje EU rekao je da ta ideja predstavlja "rizik za sigurnost opskrbe" dok Europa ulazi u zimu s ograničenim opskrbama energijom nakon što je Rusija smanjila dotok plina u Europu u znak odmazde za zapadne sankcije protiv Moskve zbog invazije na Ukrajinu. 
 
Problematičan je samo ruski plin?! 

Europska komisija također je izrazila sumnje i predložila EU da umjesto toga nastavi s užim ograničenjima cijena, ciljajući samo na ruski plin ili posebno na plin koji se koristi za proizvodnju električne energije. "Moramo ponuditi ograničenje cijene za sav ruski plin", rekla je prva žena EU-a za energetsku politiku Kadri Simson. Bruxelles je predložio tu ideju ranije ovog mjeseca, ali je naišla na otpor zemalja srednje i istočne Europe koje su bile zabrinute da će Moskva uzvratiti prekidom preostalog plina koji im još šalje. 

Uvođenjem mjera na razini cijele EU Bruxelles se nada da će prekriti neujednačene nacionalne pristupe vlada energetskoj krizi, zbog koje su bogatije zemlje EU daleko nadmašile siromašnije u dijeljenju gotovine posrnulim tvrtkama i potrošačima koji se bore s računima, javlja Reuters.