Europska unija je prošli tjedan objavila plan energetske sigurnosti u kojem se navode mjere koje bi kratkoročno i srednjoročno trebale povećati sigurnost opskrbe energentima. U dokumentu se aludirajući na Rusiju navodi da države trebaju izbjeći postati žrtvom političke i ekonomske ucjene. EU uvozi 88% nafte, 66% prirodnog plina, 42% čvrstih goriva iz kojih se proizvodi energija i 95% urana. U izvještaju su najnoviji podaci iz 2012., gdje stoji da je Hrvatska 29% ovisna o uvoznoj nafti, 12% o uvozu plina i oko 8% o uvozu goriva za proizvodnju energije. Iz podataka je vidljivo da se ovisnost o uvoznom plinu znatno povećala u odnosu na 2011. Šest europskih država u potpunosti ovisi o ruskom plinu, a najveći kupac tog plina je Njemačka.
Komisija poziva države članice EU da do zime provedu stres test energetskog sustava kako bi se testirali i razvili pomoćni mehanizmi za opskrbu plinom i povećale rezerve plina, te pronašli kratkoročni izvori opskrbe.  Trenutno se kao neobvezujući postavlja cilj da države članice  budu u stanju 10% svojih energetskih potreba za električnom energijom zadovoljiti interkonekcijama sa susjednim zemljama, te se ističe da bi do 2030. taj postotak trebalo povećati na 15%.  U svojoj energetskoj strategiji EU planira izgradnju LNG terminala na Krku, uz opasku da postoji poteškoće oko financiranja tog projekta.