Dnevni zahtjevi za isporukom ruskog plina preko Ukrajine u Europu, kroz slovačku granicu na lokaciji Velke Kapusany, porasli su u ponedjeljak na najvišu razinu od kraja studenoga, pokazali su podaci slovačkog operatora TSO Eustream. Ti su zahtjevi iznosili oko 993.407 megavat sati (MWh) dnevno u ponedjeljak, najviše od 30. studenog, pokazuju podaci. Danas je zatražena isporuka 98,4 milijuna m3 plina, objavio je Reuters. Dakle, Europa u strahu od obustave isporuke ubrzano puni svoja plinska skladišta.

Međutim, postoje razmišljanja da se Europa može osloboditi ovisnosti o ruskom plinu bitno prije nego što glavnina smatra, kombinacijom mjera, a upozorava se i na kratkovidnost politike gradnje novih LNG terminala. Konzalting kuća Artelys objavila je danas da se Europa se može odreći uvoza ruskog plina do 2025. bez novih ili oživljenih planova za LNG terminale koji bi nadoknadili gubitak najvećeg dobavljača na kontinentu. Europa bi mogla zamijeniti ruski plin u roku od samo tri godine kroz više LNG-a preko postojećih terminala, smanjenu potražnju zbog ulaganja u čistu energiju i neznatno povećanje alternativnih plinovoda i domaće proizvodnje, navodi tvrtka u studiji pripremljenoj za Europsku zakladu za klimu, piše Montel. 

Finska i Baltik u problemu

Finska i baltičke zemlje imat će po Artelysu "ograničene probleme s opskrbom" zbog postupnog ukidanja ruskog plina. To bi iznosilo oko 40 GWh nezadovoljene potražnje za električnom energijom u ovim zemljama. Ipak, kontinent bi mogao izbjeći manjak kapaciteta za opskrbu plinom. Konzalting tvrtka je pretpostavila europsku potrošnju plina od 370 milijardi m3 u 2025. – u usporedbi s 483 mlrd. u 2019. – i uvoz LNG-a od 100 mlrd. 

Njemačka, Francuska, Italija, Grčka, Poljska, Estonija i Nizozemska najavile su planove za plutajući ili stacionarni kapacitet uvoza LNG-a u iznosu od 70-80 mlrd. m3 u najmanje šest novih plutajućih skladišnih i regasifikacijskih jedinica (FSRU). 

Rizik napuštene imovine? 

Ipak, Artleys drži da su ti kapaciteti suvišni s obzirom na postojeće europske klimatske politike "Fit for 55" koje su podrazumijevale smanjenje europske potrošnje plina za otprilike 80 milijardi m3 u odnosu na razine iz 2019. na 403 milijarde m3 do 2025. godine. “Strategija FSRU-a vjerojatno će biti kratkovidna jer se očekuje da će potražnja za plinom u EU27 pasti za dodatnih 68 milijardi kubnih metara između 2025. i 2030., kao što je predviđeno u smjeru politike Fit-for-55”. Budući da je LNG jedan od skupih izvora opskrbe, ovi projekti posebno podrazumijevaju rizik od napuštene imovine.” Tvrtka također nije očekivala da će europski uvoz LNG-a porasti iznad svog vrhunca iz 2019. od 107 mlrd. m3. Viša cijena LNG-a vjerojatno bi maksimizirala zamjenu proizvodnje električne energije na plin s ugljenom i lignitom, povećavajući emisije u energetskom sektoru za 113 milijuna tona u odnosu na razine iz 2019., dodaje se. Time bi se uštedjelo oko 34 mlrd. m3 plina, objavio je Montel.