Iako nije bilo dovoljnog komercijalnog interesa LNG projekt u Hrvatskoj ovaj puta će se ostvariti, nakon 40 godina otkada se prvi puta o njemu govorilo, a projekt će, s obzirom da gotovo da nema zainteresiranih za komercijalni zakup kapaciteta, spašavati Hrvatska elektroprivreda. Na drugi, obvezujući krug ponuda za zakup kapaciteta LNG-terminala koji bi se trebao graditi na Krku nije pristigla ponuda mađarskog MVM-a, praktički jedine energetske kompanije od koje se očekivao značajan zakup kapaciteta terminala, doznajemo neslužbeno. Kroz terminal bi se godišnje moglo uvesti 2,6 mlrd m3 plina, a minimalan zakup da bi terminal bio financijski isplativ na razini je od 1,8-2 mlrd m3 plina godišnje. Na natječaj je pristigla ponuda INA-e za zakup 100 mil. m3 plina te ponuda HEP-a od oko 400 mil. m3, količinama iznad očekivanja i stvarnih potreba, s obzirom da HEP-u plin nije organski posao, ali te ponude ne bi mogle dovesti do isplativosti gradnje terminala. LNG Hrvatska je danas objavila da su pristigle i uvjetne neobvezujuće ponude za zakup 300 milijuna m3 plina godišnje, što je ukupno 800 mil. m3. Ono što je presudilo velikom zaokretu je činjenica da mađarski MVM nije poslao ponudu usprkos višemjesečnom žestokom političkom lobiranju američke i hrvatske administracije u Budimpešti, s kojom Hrvatska ima komplicarane odnose zbog INA-e. 
Vlada je stoga odlučila u LNG-projekt uključiti HEP te je odlučeno da ta kompanija vlasnički uđe u projekt vrijedan 250 mil. eura koji sa 100 mil. eura podupire EU. HEP bi trebao dokapitalizirati LNG Hrvatsku te kreditirati kupnju LNG-terminala i sudjelovati u zakupu kapaciteta terminala. Također, postoji mogućnost da se još jedna državna tvrtka uključi u projekt. U HEP-u na upit službeno potvrđuju da su u četvrtak LNG Hrvatskoj dostavili obvezujuću ponudu za zakup kapaciteta terminala, dok su od Plinacra zatražili zakup transportnih kapaciteta.
Ako se računa da će novac za izgradnju pristupnih plinovoda vrijednih 38 mil. eura, koje će graditi Plinacro također biti financiran iz EU fondova, onda bi HEP (ako ne bude drugog partnera u projektu) trebao "uskočiti" s oko 100 mil. eura u vrijednosti same investicije te sa zakupom kapaciteta. HEP je trenutno opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina koji kupuje plin za potrebe opskrbe tarifnih kupaca (građana) a tu ulogu obnašat će do kraja ožujka 2019. te na toj stavci ostvaruje značajne gubitke jer plin kupuje po tržišnim uvjetima a prodaje po reguliranoj cijeni. LNG Hrvatska će sada pristupiti tzv. ekonomskom testu kako bi procijenili profitabilnost projekta pri različitim scenarijima. 
Država je donijela nepopularnu odluku o uključivanju HEP-a u projekt jer ocjenjuje da je riječ o iznimno važnom projektu za sigurnost opskrbe plinom i to ne samo Hrvatske već i šire regije, jer ono što LNG-terminal donosi jest diversifikacija dobave. To je od velikog značaja za Hrvatsku koja nije na trasi ni jednog ruskog magistralnog plinovoda koji je već u gradnji te nema mogućnost diversifikacije izvora koju zagovara i EU i SAD koji osobito strahuje od ruske plinske dominacije u Europi. Hrvatska proizvodnja plina rapidno pada i zemlja već sada iz uvoza pokriva 55% potreba za plinom s trendom da za koju godinu domaća proizvodnja pokrije tek 35% potreba. Imajući na svom teritoriju tako bitnu energetsku infrastrukturu Hrvatska će biti u poziciji izboriti nižu cijenu plina, računaju u Vladi. 

Terminal za UPP Hrvatska elektroprivreda ocjenjuje važnim dodatnim dobavnim pravcem za sigurnu  opskrbu dostatnim količinama plina za vlastite potrebe u razdoblju do 2030. godine. Naime, izabrani obnovljivi scenarij razvoja u strateškom dokumentu HEP 2030, za to razdoblje, uz obnovljive izvore energije, predviđa korištenje plina u visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima (za suproizvodnju električne i toplinske energije), kao i širenje plinskog poslovanja, prije svega aktivnim sudjelovanjem u započetom procesu okrupnjavanja plinskih subjekata na hrvatskom tržištu. 

"U Hrvatskoj se iz godine u godinu bilježi pad proizvodnje plina, a infrastrukturna izoliranost u odnosu na postojeće međunarodne magistralne plinovodne spojeve, nameće potrebu osiguranja diversifikacije izvora plina. Osiguranje dodatnih količina plina iz novih dobavnih pravaca osnažit će položaj Hrvatske na širem energetskom tržištu, te doprinijeti jačanju energetske neovisnosti, ali i geopolitičke stabilnosti regije. Prema iskustvima s nama bliskih tržišta, raspoloživost dodatnih dobavnih pravaca znatno jača pregovaračku poziciju u odnosu na opskrbljivače i trgovce plinom. Sve to dugoročno će jamčiti kvalitetu usluge opskrbe plinom i povoljnu cijenu plina te posredno i povoljnu cijenu električne energije za krajnje kupce.", kažu u HEP-u na naš upit. 

LNG Hrvatska je odabrala od koga će kupiti plutajući terminal, odnosno brod za uplinjavanje (FSRU) - od norveške tvrtke Golar Power Limited, koji u svojoj floti ima LNG carriere te FSRU-ove. Golar Power Limited ponudio je novu konverziju postojećeg LNG tankera u FSRU brod u vrijednosti od 159,6 milijuna eura. Predviđeno je da LNG terminal postaje operativan 1. siječnja 2021. godine. Odabrani FSRU brod spremničkog je kapaciteta 140.000 kubika, s nominalnom kapacitetom regasifikacije UPP-a od 300.000 kubika prirodnog plina/satno, što na godišnjem nivou daje kapacitet od 2,6 milijardi kubika plina. Cijena LNG-a je otprilike 25% iznad cijene plina koji se transportira plinovodima. LNG-terminali u Europi rade s iskoristivošću kapaciteta od prosječno 25-30%, a uglavnom je riječ o skupoj infrastrukturi koja služi za sigurnost dobave.