Joint-venture kompanija mađarskog MVM-a i Gazproma 31. listopada objavila je da je donijela odluku o projektiranju gradnje plinovoda Južni tok kroz Mađarsku, a MVM je kao donioničar glasao i za završnu odluku o financiranju gradnje tog plinovoda, objavili su mađarski mediji. Riječ je o ključnim odlukama koje su svečano zajednički na konferenciji za medije objavili predstavnici Gazproma i MVM-a.  Kroz Hrvatsku sigurno neće prolaziti glavna transportna ruta tog plinovoda, već će Hrvatska, u najboljem slučaju, dobiti samo odvojak. 'Odluka o gradnji plinovoda kroz Mađarsku sad je konačna. Postojala je opcija gradnje jednog kraka plinovoda kroz Hrvatsku, ali od toga se odustalo pa se tranzit plina neće odvijati kroz tu zemlju', rekao je u Budimpešti potpredsjednik Gazproma Aleksandar Medvedev.

Naime, u mađarskim medijima objavljena je karta Južnog toka, na kojoj je ucrtan krak kojim taj plinovod ulazi i u Hrvatsku, no nije riječ o transportnom pravcu. Hrvatskoj to ne znači previše jer se plinom iz Južnog toka može snabdijevati i preko Mađarske s kojom je povezuje plinski interkonektor snage 6,5 milijardi m3 godišnje, što je daleko više od hrvatskih potreba.  

Mađarski mediji javljaju da će se 229 kilometara dugačka mađarska dionica protezati od granice sa Slovenijom do Hercegszántóa i Tornyiszentmiklósa, a plinovodom će godišnje teći 30 milijardi m3 plina. Gradnja mađarske sekcije koštat će 600 milijuna eura, a dovršetak je predviđen za 1. siječnja 2016. Kako je ugovorom između MVM-a i Gazproma predviđeno, 30% troškova projekta pokrit će dvije strane, a 70% financirat će se zajmovima banaka. Važno je napomenuti i da je dan ranije, 30. listopada, odluku o financiranju gradnje Južnog toka s Gazpromom potpisala i Srbija.