Hrvatska, Poljska, Bugarska i šest drugih europskih zemalja pojačale su lobiranje u Bruxellesu da osiguraju da se prirodni plin u EU taksonomiji klasificira kao održivo ulaganje prema financijskim pravilima EU, upozoravajući Bruxelles da njegov najnoviji prijedlog, koji ide prema istiskivanju prirodnog plina iz energetskog miska, nije optimalan, pokazao je dokument koji je vidio Reuters. 

Takozvana "taksonomija" Europske unije ključni je dio programa održivog financiranja EU bloka koji namjerava milijarde eura usmjeriti u aktivnosti koje će mu pomoći da dosegne neto-nula emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Komisija se nadala da će objaviti pravila za dijelove taksonomije povezane s klimatskim promjenama u siječnju, ali je to odgodila za travanj nakon što su se zemlje i tvrtke usprotivile prvom nacrtu pravila, kojim su plinskeim elektranama uskratile zelenu oznaku. 

Oznaka za kogeneracije

Novi nacrt prijedloga koji je Reuters vidio prošli tjedan, pokazao je da je Komisija sada predložila davanje nekih održivih oznaka za kogeneracije na plin, ali pod strogim uvjetima. U međuvremenu je devet zemalja, uključujući Češku, Hrvatsku, Cipar, Grčku, Mađarsku, Maltu i Rumunjsku, u petak izradilo zajednički dokument koji se protivi novom prijedlogu. Ta skupina, koja uključuje i Slovačku, također su se usprotivile prvom prijedlogu Komisije zbog toga što nije podržala plin. 

Skupina je rekla da se novim prijedlogom ignoriraju pojedinačne potrebe država članica EU - s tim da su mnoge zemlje potpisnice planirale upotrijebiti plin za zamjenu ugljena koji zagađuje onečišćujuće tvari, te zatražila od Komisije da većim TE na plin dodijeli zelenu oznaku. 

Danas održivo, sutra ne

"Ulaganja koja se danas smatraju održivima ne bi trebala postati neodrživa preko noći jer nisu navedena ili ne odgovaraju definiciji taksonomije", rekla je skupina u dokumentu od 26. ožujka. Komisija je predložila prag emisije od 100 grama ekvivalenta CO2 po kWh za plinske elektrane koje žele održivu oznaku, ali skupina je rekla da bi to trebalo smanjiti na "tehnički izvedivu" razinu.

EK predlaže dodjeljivanje zelene oznake postrojenjima ako smanje emisije, odnosno da do 2025. postrojenja zamijene onima koja manje onečišćuju. Skupina u kojoj je i Hrvatska smatra da je taj rok prekratak, jer su neke zemlje već objavile da će izaći iz ugljena puno kasnije. Hrvatska nije najavila prestanak korištenja ugljena u TE Plomin 2. Diplomat u EU koji je za Reuters komentirao namjere većeg broja zemlja konstatira da to temeljito potkopava taksonomiju, te da je riječ o taksonomiji koju diktiraju lobiji, a ne znanost.